Njemački potrošači su sve nezadovoljniji ponudom u supermarketima. Prvo su porasle cijene, zatim su pakiranja smanjena, a sada je i kvaliteta proizvoda smanjena
Visoki troškovi energije, sirovina, plaćanja zaposlenika, prekinuti lanci snabdijevanja – potrošači primjećuju da kompanije te troškove prebacuju na njihova leđa, posebno u supermarketima i na benzinskim pumpama. Ali u mnogim slučajevima nisu porasle samo cijene: pakiranja su također često manja, piše Deutsche Welle.
Savjetovalište za potrošače u Hamburgu proglasilo je margarin Rama proizvođača Upfield “Prevarom 2022. godine”. Sadržaj njegovog pakiranja je s 500 smanjen na 400 grama uz cijenu koja je ostala ista, od 2,19 eura. Tako je margarin praktički poskupio za 25 posto. Taj je fenomen postao poznat kao “skupljena inflacija” (Shrinkflation), prenosi Net.hr.
Sada trpi i kvaliteta
Inflacija više nije rekordno visoka, no u supermarketima se pojavljuje novi trend: “skimpflacija” (Skimpflation). Od engleskog “skimp” znači “štedjeti”. Dakle proizvođači ne samo da povećavaju cijene, nego i smanjuju kvalitetu proizvoda. Izraz je skovao američki TV kanal NPR 2021. “Fenomen se širi i u Velikoj Britaniji i Njemačkoj”, izvještava za javni servis ARD Sabine Hübner, stručnjakinja za kvalitetu u sektoru uslužnih djelatnosti.
Tako su npr., nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, proizvođači pomfrita zamijenili suncokretovo ulje palminim jer suncokretovo ulje nije više bilo dostupno. „Ono što je bilo zamišljeno kao mjera u slučaju nužde sada je dijelom postala etablirana pojava“, objašnjava Hübner. Iako je suncokretovo ulje odavno ponovo dostupno u dovoljnim količinama, prema njihovim podacima, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu.
Promjene sastojaka nisu navedene
Posebno je neprihvatljivo što pojedini proizvođači na pakiranju nisu naveli promjene sastojaka. Nutritivne vrijednosti više nisu odgovarale izvornim podacima. Osim toga, palmina mast je nezdravija od suncokretovog ulja zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina.
Razlog, prema podacima Sabine Hübner: s obzirom na to da nova ambalaža nije bila dostupna, kompanije su dobile izvanrednu dozvolu. Umjesto na popisu sastojaka, proizvođači su jednostavno morali navesti napomenu “sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog ulja” i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo od strane mnogih potrošača.
Slabija kvaliteta uz višu cijenu
„Skimpflacija” se često javlja kod prehrambenih proizvoda, objašnjava Hübner. Centar za savjetovanje potrošača u Hamburgu dijeli također isto iskustvo. Ovaj Centar, primjerice, izvještava o lošijoj kvaliteti i višoj cijeni čokolade koja se prodaje u popularnom lancu Aldi: “U varijantama Chocolat Amandes Edel Marzipan – mliječna čokolada i Chocolat Amandes Edel Marzipan – čokolada s visokim postotkom kakaa sada se koristi samo 38 posto finog marcipana po jednoj čokoladi, dok su one prije sadržavale 45 posto”, žale se zaštitnici potrošača. Udio marcipana od pistacija i nugata također je smanjen u sorti Chocolat Amandes Marcipan. U isto vrijeme, obje vrste sada koštaju 1,69, umjesto 1,49 eura.
Sve niža kvaliteta i usluga
„Skimpflacija” također znači i slabiju kvalitetu usluga. “Ovdje je primjetan nedostatak radne snage”, kaže stručnjakinja Hübner. A to donosi ograničenja za mušterije: dugo vrijeme čekanja na telefonskim linijama za podršku potrošačima, manje bankovnih poslovnica i duži put do sljedeće filijale, dugi redovi na aerodromima zbog manjka zaposlenih u sektoru sigurnosti; hoteli u kojima se više ne čiste sobe svaki dan, aviokompanije koje dozvoljavaju unošenje sve manje ručne prtljage dok cijene karata istovremeno rastu. U restoranima sve manji broj osoblja poslužuje goste koji čekaju, a u supermarketima se formiraju dugi redovi pred blagajnama. “To znači da kupci dobivaju manje usluga, a istovremeno zaposlenici često moraju raditi više.”
„Objektivno je razumljivo da kompanije pokušavaju prebaciti povećane troškove na kupce i nadoknaditi manjak osoblja”, kaže Hübner. No ušteda radne snage radi maksimizacije profita na račun kupaca ili gostiju je kratkovidna strategija, dodaje. “Drsko je vjerovati da ljudi to ne primjećuju. Svatko tko se osjeća prevarenim okrenut će leđa kompaniji ili nekom brendu.”
U principu postoji više razumijevanja među kupcima kada su u pitanju usluge, kaže Hübner. “Manjak osoblja je dobro poznata pojava posljednjih godina; mnogi to poznaju iz vlastitih firmi.” Usprkos tome, potrebna je transparentnost i iskrenost: “Ako, na primjer, restorani planiraju dodatni dan odmora, ali nude vrlo dobru uslugu ostalim danima, to pomaže objema stranama”, savjetuje Hübner. “Kupci osjete tko je iskren.”
Stvari su drugačije u supermarketima: “Potrošači teško mogu sagledati skrivene promjene sastojaka”, kaže Hübner. Na društvenim mrežama se pak mogu informirati, usporediti proizvode i promijeniti odluku. “Ali potrošači također moraju biti dovoljno agilni i iskoristiti ove mogućnosti.” Mnogi više nisu voljni plaćati previsoke cijene – ili to nisu u mogućnosti. Kao rezultat toga, lojalnost nekoj robnoj marki se smanjuje. Jedan od načina obrane: kupci mogu ocijeniti kompanije i proizvode. “Zahvaljujući društvenim mrežama, kupci sada imaju više moći koju treba iskoristiti”, zaključuje Sabine Hübner, prenosi Net.hr.
