„KAD DOJDEŠ- DA NAJDEŠ“: Održana neuobičajena i atraktivna prezentacija kostrenskog „Muzeja bez zidova“

Prezentacija je izazvala veliku pažnju mještana i pobudila njihove emocije i sjećanja

Jučer je crkvi Sv. Barbare organizirana neuobičajena i atraktivna prezentacija kostrenskog muzeja bez zidova pod nazivom „Kad dojdeš -da najdeš“ koja je izazvala veliku pažnju mještana i pobudila brojne emocije i sjećanja.

Uz idejni koncept i idejno rješenje budućeg Muzeja pomoraca u Kostreni sv. Barbari, mještani su imali prilike vidjeti i idejno rješenje krajobraznog uređenja prilaza uvali Žurkovo te mural akademskog slikara Ivana Penzeša – Nadalova koji je već u nastajanju. Tu je i projekt postavljanja križa na Kuli iznad naselja Rožmanići kao dijelova „muzeja bez zidova“ i novih interpretacijskih točaka koje će Kostrena obilježiti pod zajedničkim nazivom “Kad dojdeš – da najdeš” – prema nazivu zvučne knjige Branke Kržik Longin čiji je izdavač Narodna knjižnica Kostrena.

Zavoj Žurkovo u novom ruhu

U prezentaciji koju je vodila dr.sc. Silvana Vranić sudjelovali su brojni govornici. Uvod u prezentaciju svojim govorom dala je općinska načelnica Mirela Marunić, a potom voditeljica Radne grupe muzeja u osnivanju Tatjana Smeraldo koja je i pokrenula inicijativu i okupila tim.

img_0515

Direktor Komunalnog društva Kostrena Tomislav Matić predstavio je projekt idejnog krajobraznog rješenja zavoja Žurkovo kao nove interpretacijske točke u Kostreni čiji je sastavni dio i mural autora Ivana Penzeša -Nadalova, akademskog slikara i zadnjeg rođenog Žurkovana koji će svoj doživljaj Kostrene prenijeti u prostor muzeja na otvorenom uz glavni cestovni prilaz prema njegovoj rodnoj vali – Žurkovu.

Da se doista radi o projektu koji je već sad okupio zajednicu, uz samu prezentaciju u prostoru crkve, govori i zajednička inicijativa župnika Ivana Stošića i UDVDR Kostrena za postavljanje Križa na lokalitet Kule iznad naselja Rožmanići kao još jedne interpretacijske točke uz Kapetanski put koja će biti spomen na sve poginule i nestale pomorce iz obje Kostrene, spomenik kostrenskom brodarstvu, svim poginulim Kostrenjanima u oba svjetska i Domovinskom ratu, ali i svim onim ljudima koji su za života dali veliki doprinos Kostreni.

Sadržaj daju svi Kostrenjani

Uvod u prezentaciju muzeološkog koncepta i idejnog rješenja budućeg Muzeja pomoraca dala je Katarina Mažuran Jurešić, koordinatorica aktivnosti Radne grupe muzeja u osnivanju, istaknuvši ciljeve i povod ovakvom neuobičajenom načinu prezentacije.

Uključivanjem različitih dionika u program organizatori prezentacije željeli su dočarati koncept muzeja kakav je u tim prostorima zamišljen i postići ono što se danas ovdje i dogodilo, a to je živi muzej kojem će se u finalnom obliku promijeniti samo zidovi, a Kostrenjani su ti koji su mu dali sadržaj- već danas.

img_0508

Ideju muzeološkog koncepta razradila je Milvana Arko Pijevac koja je pozvala mještane da se uključe jer će konačan izgled muzeja ovisiti upravo o doprinosu ideja i energije mještana.
Prezentacijom se želio steći uvid u stav zajednice prema muzeju i olakšati proces prikupljanja građe koja podrazumijeva ulaske u domove mještana i njihovo sudjelovanje u video i audio dokumentiranju.

Iza muzeološkog, predstavljeno je i atraktivno idejno rješenje muzeja koje potpisuje Svjetlana Despot koje bi trebalo kostrenski muzej svrstati među nezaobilazne turističke atrakcije Kvarnera.

Soba emocija

Nakon prezentacije projekata u crkvi, u zgradi stare područne škole posjetitelji su mogli obići sobu emocija na čijem ulazu su svoje viđenje muzeja dali najmlađi Kostrenjani iz Dječjeg vrtića Zlatna ribica i učenici Osnovne škole Kostrena.

Projekcija starih fotografija i zvučna kulisom stihova Branke Kržik Longin, bili su tek mali uvid u život pomoraca i njihovih obitelji stvarajući muzej prije muzeja i njegov prvi postav sastavljen od uspomena, emocija, prijedloga, crteža i stihova Kostrenjana svih uzrasta. Svoje komentare, ideje i promišljanja, posjetitelji su mogli zapisati na samoljepljive papiriće i ostaviti poruku na zidu.

Na izlazu iz škole posjetitelji su mogli razgledati izložbu slika i keramike čiji su autori članovi udruga „Vali“ i „Veli pinel“, koje djeluju u prostoru muzeja kao i izložbu studenta kiparstva Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci pod nazivom „Zamke, kavezi i otrovni mamci“ pod mentorstvom doc.art Darije Žmak Kunić. Time je kostrenski muzej na samom početku dao naslutiti da će njegova vrata osim temama vezanim uz pomorstvo, biti otvorena i suvremenom stvaralaštvu mladih umjetnika.

Prezentacija je završila domjenkom i druženjem u zgradi čitaonice i trgu ispred nje, a iznimno dobru atmosferu dodatno je začinila recitacija Branke Kržik Longin i nastup Lade Bartoničeka kao i degustacija Kostrenske torte.

Uz nositelje projekata Općinu Kostrena, KD Kostrena i Župni ured Kostrena, u organizaciju prezentacije budućeg muzeja, bile su uključene brojne institucije i udruge; Osnovna škola Kostrena, Dječji vrtić Zlatna Ribica, Narodna knjižnica Kostrena, Veli pinel, Udruga Vali, Katedra Čakavskog sabora Kostrene, Udruga pomorskih kapetana Kostrene, Bratovština sv. Nikole – Kostrene sv. Barbare, Udruga pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana, Penko-udruga umirovljenika te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views