Krivudava je to cesta kojom vrijedi proputovati kako bi se razotkrilo koliko truda stoji iza predizborne kampanje, kada se ona radi onako kako treba
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je povećala tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova jer smatra da inflacija, iako se nastavlja smanjivati, predugo ostaje pretjerano visoka.
Istoga dana, premijer Andrej Plenković i službeno je najavio na sjednici Vlade da će banke povećati kamatne stope na štednju građana.
Kakve veze jedno ima s drugim?
Nikakve, osim što razotkriva svu maštovitost Plenkovićeve predizborne kampanje koja je, možemo slobodno reći, započela u srijedu momentom iznenađenja – kada su se osim trgovaca na sastanku s Vladom u Banskim dvorima pojavili i – bankari.
Otkud sad bankari i kakve veze oni imaju s inflacijom?
Krivudava je to cesta kojom vrijedi proputovati kako bi se razotkrilo koliko truda stoji iza predizborne kampanje, kada se ona radi onako kako treba.
Naplatna kućica ‘ECB’
Europska središnja banka (ECB) posljednjih mjeseci, potpuno neovisno o Plenkoviću i hrvatskim parlamentarnim izborima, marljivo povećava ključne kamatne stope kako bi potaknula banke da ograniče dostupnost kredita građanima i gospodarstvu i na taj način pokušala smanjiti optjecaj novca na tržištu.
Klasična je to protuinflacijska mjera koja bi malo kojem laiku privukla pažnju da se među tim ključnim stopama ne nalaze i one po kojima poslovne banke mogu depozite na velike viškove likvidnosti držati kod središnjih banaka, u našem slučaju kod Hrvatske narodne banke.
Banke tako, uslijed ograničavanja kredita na tržištu, mogu lakše i uz gotovo nikakav rizik doći do pozamašne svote novca pa nije pogrešno zaključiti da im je zahvaljujući inflacijskom cunamiju koji hara Europom, pala sjekira u med.
Kad jednom smrkne, drugom svane, reklo bi se.
Međutim, u vrijeme inflacije to nije primjereno pa kritike na račun “bankarske pohlepe” nisu izostale.
Najveći je problem bio što se poslovne banke nisu dosjetile svoju pozamašnu zaradu kod središnjih banaka podijeliti sa, primjerice, svojim štedišama na način da povećaju kamate na štedne depozite.
Baš kao što se trgovci nisu dosjetili da svoje marže pretoče u niže cijene jaja, toalet papira i hrenovki…
Premijer u niskom startu…
“Intenzivniji porast kamatnih stopa na kredite nego na depozite može se pojasniti nastojanjem banaka da održe kamatnu maržu”, navela je Hrvatska narodna banka u svojoj analizi iz kolovoza pod nazivom “Koliko je porasta ključnih kamatnih stopa ESB-a preneseno na kamatne stope banaka u Hrvatskoj?”.
“Naime, banke primjenjuju više kamatne stope samo na nove kredite ili kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu, dok kamatne stope na postojeće kredite odobrene uz fiksnu kamatnu stopu ostaju nepromijenjene. Time povećanje kamatnih stopa samo djelomično utječe na kreditni portfelj banaka, a time i na prihod od kamata.
S druge strane, na depozite se obično primjenjuju promjenjive kamatne stope te tako viša kamatna stopa na depozite izravno utječe na gotovo sve depozite, a time i na troškove financiranja banaka”, pojasnili su dalje.
Drugim riječima, oni koji su zazivali da banke podignu kamatne stope na oročene depozite, u najmanju su ruku smetnuli s uma da to sa sobom povlači i rast kamata na kredite.
Ako smo se pitali na kojem je kilometru rute “Kampanja – Izbori” to shvatio i premijer Plenković, sada je potpuno jasno da je upravo u srijedu očitao svoju ENC karticu i stisnuo papučicu gasa te ostavio SDP u oblaku dima, tamo negdje na čvoru “Gordijski”, zapetljane u vlastiti štrik.
Bez prekršaja
Rijetko kada čovjeku dođe da žali bankare, osim možda u srijedu kada se činilo da ih moćni premijer poziva na red kako bi im očitao bukvicu sličnu onoj kojom je iza zatvorenih vrata vjerojatno počastio i trgovce.
“Banke će povećati kamatne stope na štednju građana i to je mjera koja ide u prilog građana a istodobno i protuinflacijska”, kazao je premijer Plenković dan kasnije na sjednici Vlade.
Objasnio je to činjenicom da su “banke prepoznale napore Vlade, a nakon što je Vlada na početku godine uspješno izdala narodne obveznice, očito je da banke konkurentno gledajući idu za povećanjem kamata na štednju”.
Premijer je pritom odmah otklonio bojazan da bi to za sobom moglo povući rast kamatnih stopa na kredite.
“Dobili smo jamstva čelnih ljudi banaka da povećanje kamata na štednju neće povećati stope kamata na kredite”, kazao je.
No, je li baš tako?
Hrvatska, za divno čudo, prednjači u eurozoni kada su u pitanje povoljne kamatne stope na kredite. Osim što rastu znatno sporije za poduzeća nego u ostatku eurozone, kamate na stambene i potrošačke kredite u Hrvatskoj su među slabijima u eurozoni. Doduše, slična je situacija i s kamatnim stopama na oročene depozite.
Dok su se, primjerice, u eurozoni u lipnju kamate na oročene depozite kretala između 2,58 i 2,73 posto, one u Hrvatskoj u sličnom su periodu bile između 0,3 do 1,5 posto, ovisno o roku oročenja.
To je osjetno manje od “galopirajuće” inflacije unazad dvije godine, ali poprilično bijedno i u doba one “rutinske” inflacije koja se u neka sretnija vremena kretala između dva i tri posto.
Financijski konzultant Hrvoje Serdarušić procijenio je ljetos da bi se poveći raskorak između kamatnih stopa na štedne depozite i onih na kredite u Hrvatskoj mogao početi smanjivati na jesen, jer će se štediše više okretati tržištu kapitala kako bi povećali zaradu.
Tako gledano, premijerova intervencija “nit’ smrdi, nit’ miriše”.
Nije, naime, napravio neku posebnu korist, niti je nešto posebno naštetio dužnicima čeprkanjem po kamatnim stopama na štednju.
Ipak, izvalio je glupost kada je poručio da kamate na kredite neće rasti.
Odmorište ‘Kratkoročno pamćenje’
“Banke su tijekom ove godine krenule s postepenim podizanjem kamatnih stopa na depozite te su na sastanku s predstavnicima Vlade RH i Ministarstva financija najavile daljnji rast depozitnih kamatnih stopa. Međutim, važno je napomenuti da će se rast kamatnih stopa na depozite nastaviti postepeno kako bi se spriječio nagli rast kamatnih stopa na kredite i povećanje obveza po kreditima”, odgovorili su na naš upit iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Drugim riječima, kamate na kredite će rasti, ali “nježno”.
Toliko nježno da diskretno kaskaju za, recimo, datumom izbora, a zatim ga jednako pahuljasto zaobiđu i iskrcaju se, recimo, na odmorištu “Kratkoročno pamćenje”.
Odnosno, kako lijepo pojašnjava HUB:
“Rast kamatnih stopa na depozite u kratkoročnom razdoblju neće u značajnijoj mjeri utjecati na rast kamatnih stopa na postojeće kredite jer je dvije trećine postojećih i odobrenih stambenih kredita vezano uz fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Osim toga, od trećine korisnika stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom velika većina, odnosno njih oko 75%, ima ugovoren NRS koji je povezan s kamatnim stopama na depozite, ali on će reagirati s vremenskim odmakom te postepeno.”
Na vrijeme i u velikom stilu
Ukratko, kamate na kredite će rasti, kako postojećim tako i novim dužnicima.
Plenkovićeva Vlada nije kriva za to, ali nije bogznašto ni napravila da “kazni pohlepne bankare” kako ovih dana želi prikazati.
Dapače, Plenkovićevo “uklizavanje” na bankarski teren dovoljno je simpatično da publici, odnosno biračima, izmami osmijeh na lice, a istovremeno dovoljno bezazleno da nijedna momčad ne zabije autogol.
Stoga, ako je SDP-ova kampanja “štrik”, onda je HDZ-ova Lepoglavska čipka.
A za sve one koji su imuni na premijerovo fino tkanje, HUB ima utješnu poruku:
Za svaki pojedini kredit pretpostavljeni rast kamatne stope moguć je isključivo do visine zakonskog ograničenja maksimalne kamatne stope koje se primjenjuje na tu skupinu kredita, prenosi Net.hr.
“Najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s promjenjivom stopom ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti uvećane za trećinu te od 1.7.2023. iznosi 3,73 posto za eurske stambene kredite. Za ostale kredite potrošačima maksimalna dopuštena kamatna stopa od 1.7.2023. iznosi 8,48 posto za eurske nestambene kredite.”
