Zapamtite da je polaganje kolokvija i ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme!
Donosimo vam nekoliko savjeta za bezbrižno studiranje. Polaganje kolokvija i ispita može biti jako stresno razdoblje tijekom studiranja, a kao bivši studenti znamo nekoliko trikova kako taj stres lakše savladati. No, zapamtite da je polaganje kolokvija i ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme!
Autori teksta su Marijan i Josipa Klarić s portala Studentski poslovi koji navode kako odlazak na fakultet donosi neke promjene u odnosu na način pohađanja i polaganja predmeta u srednjoj školi. Na fakultetu nema iznenadnih usmenih odgovaranja, kolegiji su najčešće podijeljeni u dva kolokvija koja nisu obavezna, a za one koji propuste kolokvije tu su tri ispitna roka: zimski, ljetni i jesenski. Također, na većini fakulteta možete nekoliko puta izaći na ispitni rok i položiti ga iz npr. trećeg puta.
Posloži prioritete
Pri slaganju prioriteta polaganja ispita i kolokvija veliku ulogu imaju kolege s viših godina jer su oni prošli muke kroz koje ti trenutačno prolaziš. Posavjetuj se s kolegama koji su im kolegiji zadavali najviše problema te u koje su ispite morali uložiti najviše vremena kako bi ih uspješno položili. Kada si određuješ prioritete učenja, važno je i što sam primijetiš kod profesora, prenosi piše Net.hr.
Neki od njih će cijeniti što si redovan na nastavi i javljaš se za riječ tijekom predavanja, dok će nekima biti bitno kako napišeš kolokvij ili ispit. Skala zahtjeva profesora je dosta široka, ali ono što će u budućnosti tražiti od tebe možeš uočiti već u prvih nekoliko predavanja na kojima bi trebao biti prisutan. Aktivnosti poput seminara, projekata, pokusa i dr. mogu ti donijeti veliku količinu bodova pri polaganju kolegija. Zato nemoj zanemarivati njihove zahtjeve i ispuni one za koje si odredio da su najvažniji u uspješnom polaganju kolegija jer većinom nije dovoljno samo položiti kolokvij odnosno ispit.
Oslobodi se distrakcija i napravi plan učenja
Prema znanstvenim istraživanjima najbolje pamtimo navečer, prije nego odemo spavati, navodi Loughborough University. Iako je vrijeme kada najbolje pamtimo poprilično individualno. Neko od vas bolje pamti ujutro ili popodne i taj dio nemojte mijenjati.
Ono što sigurno utječe na kvalitetu pamćenja su mobiteli, laptopi, televizori i ostala tehnologija koja može biti pomoć, ali i prijetnja tijekom učenja. Najbolje si je odrediti određene vremenske intervale kada učite i intervale kada odmarate. Najbolje se uči tijekom prvih 30 do 45 minuta i nakon toga uzmete odmor od 5-10 minuta. Nakon nekoliko takvih ponavljanja uzmite si veću pauzu i odmorite. Možete uzeti pauzu od 60 minuta za ručak, tjelovježbu ili jednostavno prošetajte i oslobodite si misli gradiva koje vam je već satima u mislima.
U svim obavezama koje imamo, ne smijemo zaboraviti odmoriti i raditi ono što nas čini sretnima. Slobodno vrijeme budite s prijateljima i ne zaboravite da je kod polaganja ispita i kolokvija najvažniji prolaz!
Pronađi skripte
Iako ovaj savjet nije preporuka profesora, ovo definitivno je savjet bivših studenata. Iako neki od podataka u skripti mogu biti netočni, u većini slučajeva je sasvim dovoljna za polaganje kolegija. Brojni studenti sa starijih godina su nadopunjavali skripte s važnim činjenicama za polaganje kolegija.
Ponekad će profesori tijekom predavanja spomenuti što je bitno za zapamtiti, no to ne možete očekivati od svakog profesora i na svakom predavanju. Gradivo zna biti jako kompleksno i bitno je razlikovati bitne od nebitnih podataka tijekom učenja. Čak iako ne učite striktno iz skripti, možete pratiti u njima što je u kojoj lekciji bitno.
Skripta je najčešće prošla nekoliko iteracija poboljšanja te ih najčešće pišu studenti koji shvaćaju fakultet ozbiljno, tako da mogu biti jako važan faktor u prolasku predmeta. Naravno ne znači da ako imate skriptu trebate zanemarit stručnu literaturu i vlastite bilješke.
Nemoj izbjegavati kolokvije
Kolokvij je ispit koji se polaže nakon što se obradi polovica gradiva predviđena za taj kolegij. Na nekim kolegijima ćete imati i više od dva kolokvija, većinom ako je gradivo kompleksnije. Ispiti su najčešće teži za polaganje od kolokvija, zato vam treba biti prioritet izlaziti na njih. Određeni fakulteti ne zahtijevaju usmeno polaganje ako se kolegij položi putem kolokvija što je dodatna prednost kolokvija. Najčešća praksa je da ukoliko si prošao prvi kolokvij, prolaziš i drugi, ali to definitivno nije pravilo zato se pripremi za drugi kolokvij na vrijeme.
Što trebaš znati o ispitnim rokovima?
Ako zbog nekog razloga ipak nisi uspio izaći na kolokvij ili ga nisi položio, ostaju ti ispitni rokovi koji su raspoređeni u nekoliko intervala tijekom godine na fakultetu. U većini slučajeva, dosta ranije prije ispitnih rokova ćeš znati točni datum i vrijeme održavanja ispita što ti olakšava učenje. Ali ako se dogodi da ne znaš točan datum, znaš u kojem mjesecu se oni održavaju. Ispitni rokovi su organizirani nakon što se polože svi kolokviji. Tako da zimski rok možete očekivati od kraja siječnja do kraja veljače, ljetni rok od polovice lipnja do polovice srpnja, a jesenski rok od kraja kolovoza pa do kraja rujna. To je konstanta studiranja i rijetko kada podliježe promjenama. Kada znaš ove informacije lakše si je organizirati učenje i položiti kolegij.
Nemoj izbjegavati konzultacije
Nakon svakog kolokvija/ispita, profesor će obavijestiti studente kada mogu doći pogledati svoj ispiti. Nemoj zaobilaziti uvide, posebno ako nisi položio ispit. Na uvidu imaš priliku pitati profesora za točan odgovor i samim time iz prve ruke saznati što se točno traži od tebe da bi položio ispit. Na taj način imaju dojam da si zainteresiran/a za kolegij i da ga u budućnosti želiš položiti.
Stara izreka kaže: ‘Tko radi taj i griješi’
Ponekad je profesorima promaknuo tvoj točan odgovor i možda je baš to dovoljno da prođeš kolegij. I nemoj previše emocija pokazivati tijekom razgovora s njim, ponekad ćeš u nekim stvarima biti zakinut, ali to nije razlog za svađu i prepirke koje mogu dovesti do puno većih posljedica.
Prvi dan na fakultetu čuli smo rečenicu: ‘Fakultet ne završavaju pametni nego uporni’. I to je istina! Bilo koja ocjena, bod ili slično u kojem smatraš da si mogao dobiti na kraju nije bitan. Za dvije godine se sigurno više nećeš sjećati baš tog kolegija i baš tog boda. Jedino što će ti biti bitno da imaš diplomu i da si uspio. Zato se dobro organiziraj, odredit kako ćeš učiti, a u pauzama uživaj i oslobodi se stresa. Jedino je bitno da je kolegij položen, a ti sretan i zadovoljan sa svim prilikama i uspjesima koji si ostvario/la, prenosi Net.hr.
