Na nekim benzinskim postajama cijene su simbolično postavljene na 9,999 eura – što znači samo jedno: goriva nema
Uz policijsku pratnju, gotovo kao da je riječ o crnom zlatu, ovih se dana u Irskoj transportira gorivo iz jedine rafinerije u zemlji. Razlog tome su prosvjedi nezadovoljnih građana i prijevoznika zbog poskupljenja dizela većeg od 20 posto.
Stanje se pogoršalo do te mjere da goriva nema na gotovo dvije trećine benzinskih postaja, a posljedice su već vidljive u svakodnevnom životu.
“S obzirom na cijenu goriva, vjerojatno ću za dva mjeseca morati zatvoriti”, kaže Christopher Duffy iz Dublina.
Gradovi blokirani
Ozbiljnost situacije potvrđuju i Hrvati koji žive u Irskoj.
“Situacija u Irskoj je vrlo ozbiljna. Uz visoke cijene goriva na globalnoj razini, prosvjednici, poljoprivrednici i prijevoznici, dodatno stvaraju pritisak. Traže smanjenje poreza i nameta kako bi lakše poslovali u krizi”, kaže Lana Višević iz Dublina.
Zbog blokada promet je gotovo paraliziran.
“Dublin i okolni gradovi su blokirani. Ljudi podržavaju prosvjede, iako je kaos – autobusi ne voze, tramvaji su stali. Prosvjednici su se ipak uspjeli izboriti za svoj glas”, dodaje Ana-Marija Shaurya.
Zbog nastale situacije Vlada je sazvala izvanredni sastanak.
Mjere diljem Europe
Dok se kriza produbljuje, europske države uvode različite mjere:
- U Sloveniji je ograničenje kupnje na 50 litara po osobi dnevno
- U Slovačkoj stranci na benzinskim postajama plaćaju više
- U Njemačkoj je uvedeno tzv. “podnevno poskupljenje” – cijene goriva smiju rasti samo jednom dnevno, u podne
“Te mjere su neučinkovite i pokazuju da je Europa u strahu i panici. Država mora preuzeti veću ulogu i pomoći građanima”, smatra naftni stručnjak Davor Štern.
Vozači na terenu, međutim, ne primjećuju veće promjene. “Cijene se nisu drastično promijenile u dva tjedna, možda oko 20 centi”, kaže Belma Ramić koja putuje iz Bosne prema Njemačkoj.
Na zapadu Francuske prosvjedi su doveli do blokade autocesta, dok među građanima raste zabrinutost zbog mogućih otkaza.
“Ako se ništa ne promijeni, bojimo se vala otkaza u idućim mjesecima”, kaže Charlotte Lucas iz Nantesa.
Nestašica goriva
Na pojedinim benzinskim postajama cijene su simbolično prikazane kao 9,999 eura – što jasno upućuje na to da goriva nema.
“Nestašica je. Dizel je skočio na 2,59 eura”, kaže Marcel Makondo iz Lillea.
Energetska kriza zahvatila je različite dijelove svijeta. U Somaliji je cijena goriva više nego udvostručena, što posebno pogađa najugroženije skupine stanovništva.
“Prije je litra koštala 0,65 dolara, sada je 1,40”, kaže vozač tuk-tuka Ahmed Abukar Ahmed.
Problemi s energentima odražavaju se i na poljoprivredu.
“Bez gnojiva naši usjevi neće rasti, to bi bilo pogubno za cijelu zemlju”, upozorava indijski poljoprivrednik Chand Singh Yadav.
U Bangladešu je situacija dodatno ograničena pravilima o kupnji goriva, pa poljoprivrednici dnevno mogu nabaviti najviše pet litara.
“Što ćemo jesti ako ne budemo mogli uzgajati rižu?”, pita se Mohammad Yusuf.
Diljem svijeta uvode se restrikcije:
- Filipini su proglasili izvanredno stanje
- Bangladeš ograničava rasvjetu
- Pakistan smanjuje brzine na autocestama
- Laos potiče rad od kuće
- Šri Lanka uvodi četverodnevni radni tjedan
- Egipat zatvara trgovine i ugostiteljske objekte već u 21 sat
“Ulice izgledaju kao u vrijeme pandemije”, kaže Sayed Zaama iz Kaira.
Na Novom Zelandu razmatra se model u kojem bi vozači imali dane kada ne smiju voziti, dok se Australija, koja uvozi 90 posto goriva, već suočava s lokalnim nestašicama.
“Obično bismo išli izvan grada, ali sada ostajemo kod kuće zbog cijena goriva”, kaže Elsa Ucak iz Sydneya.
Poskupljenja osjećaju i Amerikanci
Ni vozači u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izuzeti od problema.
“Pun rezervoar koštao bi me gotovo 80 dolara, a ja nemam taj novac”, kaže vozač iz Washingtona.
Stručnjaci upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje dugoročnih promjena. “Danas više nije kao jučer, a sutrašnjica je neizvjesna. Ovo su tektonske promjene i mnoge države morat će se prilagoditi. Postoji realan strah od nestašice roba”, upozorava Davor Štern.
Dok vozači znaju da s uključenom rezervom mogu prijeći još otprilike pedesetak kilometara, ostaje ključno pitanje koliko dugo globalno gospodarstvo može funkcionirati oslanjajući se na vlastite rezerve, prenosi Danas.hr.
