Nakon što je premijer Andrej Plenković na svojoj konferenciji za medije već objavio da će na hrvatskim kovanicama eura biti šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla, s objašnjenjem izbora oglasila se i Hrvatska narodna banka.
Pitanje koje je svim poznavateljima palo na pamet nakon premijerove objave je kako se Nikola Tesla našao na popisu, kada on nije bio u pet motiva o kojima su građani mogli glasovati na stranici euro.hr. No, Teslu je među slobodnim prijedlozima biralo čak 2599 građana, što čini više od 20 posto svih prijedloga i tako se našao na kovanici, pišu Vijesti.hr
Priopćenje HNB-a prenosimo u cijelosti:
“Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, i o čemu će Vlada donijeti zaključak. Predloženi motivi su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni na sljedeći način: na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.
VIDEO DANA:
Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti. Ključno je bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja. Važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog u međunarodnom okružju te je bitna i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica, kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima. Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i u istovremenom emocionalnom povezivanju tradicije s novim valutom, eurom.
Osim toga, u svojoj finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Svoje ocjene u web anketi dalo je gotovo 50 tisuća građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od “uopće mi se ne sviđa” do “najviše mi se sviđa”). Također su mogli predložiti po jedan dodatni motiv (slobodni prijedlog) u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.
Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive. Građani su iznijeli više od 11000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20% svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio dva i pol puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog (vidi listu na kraju priopćenja).
U okviru istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana najveću prosječnu ocjenu je dobila šahovnica, potom slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi svega 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.
Na temelju odabranih motiva Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura.
Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura Hrvatska narodna banka sredinom listopada ove godine poslat će Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.
Podsjetimo, Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura. Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.
Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.
Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro”, stoji u priopćenju HNB-a koji je objavio i listu prijedloga motiva građana koji su dobili više od 100 glasova:
1. Nikola Tesla – 2599 glasova; 22,8% od svih glasova
2. kravata – 1063 glasa; 9,3% od svih glasova
3. vukovarski vodotoranj – 419 glasova; 3,7% od svih glasova
4. hrvatski pleter – 358 glasova; 3,1% od svih glasova
5. pas dalmatiner – 311 glasova; 2,7% od svih glasova
6. vučedolska golubica – 276 glasova; 2,4% od svih glasova
7. Plitvička jezera – 223 glasa; 2% od svih glasova
8. pulska Arena – 210 glasova; 1,8% od svih glasova
9. Franjo Tuđman – 143 glasa; 1,3% od svih glasova
10. hrvatski grbovi – 136 glasova; 1,2% od svih glasova
11. kralj Tomislav – 127 glasova; 1,1% od svih glasova
12. zagrebačka katedrala – 123 glasa; 1,1% od svih glasova
13. Luka Modrić – 100 glasova; 0,9% od svih glasova
