POVRATAK U MRAČNO DOBA

Kakve bi bile posljedice rata u Ukrajini? Krvoproliće, val izbjeglica, rasturena država i nestabilna Europa

Screenshot YouTube video

Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi dovesti u Europi do gore situacije nego je bila tijekom Hladnog rata

Kako se tenzije oko moguće ruske invazije na Ukrajinu dižu, stručnjaci upozoravaju da bi u tome ratu mnoglo biti jako velik broj žrtava, tisuće bi morale napustiti svoje domove, država bi se podijelila, a Europa bi se destabilizirala, piše Politico.

Iako se još uvijek SAD i Europa nadaju da će se za tenzije naći diplomatsko rješenje, Politico piše da je teško vidjeti što to oni mogu ponuditi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako on ne bi krenuo u invaziju. Podsjećaju da se Putin niti ranije nije libio koristiti vojsku , od svoje invazije na Gruziju i Ukrajinu pa sve do uključivanja u rat u Siriji.

S druge strane, ako se Putin povuče bez ispaljenog metka, nakon što je rasporedio više od 100 tisuća vojnika na ukrajinsku granicu, mogao bi izgledati kao “pas koji laje, a ne grize”, što nije dobra reputacija za autoritarnog lidera, piše Politico o još jednom razlogu zbog kojeg je invazija bliže nego diplomatsko rješenje te dodaju da su to samo neki od razloga zbog kojih američki predsjednik Joe Biden i mnogi saveznici iz NATO-a vjeruju da je neki tip oružanog sukoba neizbježan. Ako zbog ničeg drugog, onda da bi opravdao dopremanje tolikih snaga, ali i dobivanje prednosti u pregovorima o ukrajinskoj budućnosti za pregovaračkim stolom.

Kako će Putin napasti Ukrajinu?

Vojni analitičari i obrambeni dužnosnici s obje strane kazali su Politicu da je Putinov idealan scenarij podjela Ukrajine u kojoj bi on kontrolirao dio istočno od rijeke Dnjipro. U predigri invazije, Moskva će “proizvesti” neku vrstu izgovora za napad, kao što je zaštita sigurnosti ruskih građana u regiji Donbas. S tisućama vojnika stacioniranih u Bjelorusiji, kao i na granici s Ukrajinom i na Krimu, Rusija može izvesti simultani napad s nekoliko strana, a glavna meta bio bi Kijev, koji Rusi mogu napasti s obje strane Dnjipra kao i iz zraka. Slični pristup Rusi bi mogli imati i kod zauzimanja drugog najvećeg ukrajinskog grada Harkiva na sjeveroistoku države, udaljenom samo 50 kilometara od granice.

Kao dodatak Ruskoj vojsci mogla bi se naći i Nacionalna garda koja bi imala misiju uspostaviti red u okupiranim gradovima i pomoći obavještajcima u otkrivanju disidenata i svih drugih koji bi mogli pružati otpor. Najveće pitanje je na koliki otpor bi Rusi mogli naići u Ukrajini. Moskva računa na Ukrajince na istoku države, gdje je ruski dominantni jezik, i smatraju da bi oni prihvatili savez s većom sjevernom bratskom državom, no neki analitičari smatraju da je to velika greška.

“Rusi podcjenjuju hrabrost Ukrajinaca”, kaže Gustav Gressel iz Europskog vijeća za vanjske odnose koji smatra da će se Ukrajinci žestoko boriti za svoju državu. A to će Rusima ostaviti dvije opcije – ili da se povuku i prihvate diplomatsko rješenje ili da pojačaju pritisak. “Mislim da će Putin pojačati pritisak jer jedini način da ostvari svoj politički cilj uspostavljanja kontrole nad Ukrajinom je da pokori državu i okupira je”, rekao je Gressel.

Ogroman broj žrtava s obje strane

No, takav scenarij će donijeti ogroman broj žrtava s obje strane, među kojima će biti i ukrajinski civili. Čak i ako Rusija brzo zauzme Kijev i uspostavi kontrolu nad istočnim dijelom države, ostati će rizik duže pobune koju će podupirati Zapad. No, nije baš sigurno da će prosječni Ukrajinci željeti takav život, a u protivnom Rusi će zaključiti da mogu kontrolirati takvu okupaciju.

Uz Vladu u Kijevu koju bi kontrolirala Moskva te kontrolu nad istočnim dijelom Ukrajine, zapadni dio države, u kojoj većinom žive ljudi koji pričaju ukrajinski, postala bi krnja država i tampon zona između Rusije i sfere utjecaja NATO-a. U tom scenariju, Putin bi uklonio prijetnju koju, po njegovom mišljenju, slobodna Ukrajina predstavlja njegovoj vladavini, no cijena bi bila ogromna s obje strane.

Novi izbjeglički val u Europu

Ruski napad i okupacija istoka države dovela bi do velikog izbjegličkog vala u zapadnu Ukrajinu i Europu. Ukrajincima je dozvoljen ulazak u EU bez viza, a izgledno je da će mnogi to iskoristiti pa zatražiti azil u europskim državama.

Zapad, koji je dosad bio podijeljen oko sankcija za Rusiju, bio bi ujedinjeniji nego ikada prije od vremena Hladnog rata. “Invazija bi povezala NATO kao nikada prije”, rekao je jedan njemački obrambeni dužnosnik. Vjerojatno bi SAD dopremio veći broj vojnika u Europu, a suspendirao bi se dogovor s Rusijom da se ne uspostavljaju stalne NATO baze na Baltiku i u središnjoj i istočnoj Europi. Ojačale bi i rasprave o pridruživanju savezu u Švedskoj i Finskoj. Vjerojatno će i Njemačka biti otvorenija više trošiti na obranu.

Sankcije bi naštetile Rusiji, ali i Zapadu

Veliko pitanje je je li Putin spreman za veliki udar na rusku ekonomiju, ako napadne Ukrajinu. Zapad bi sigurno uveo najstrože sankcije dosad, u pitanje bi došao plinovod Sjeverni tok 2, mogli bi biti suspendirani iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT, Amerikanci bi mogli uvesti žestoke sankcije ruskim bankama, što bi značilo da ne mogu poslovati na međunarodnom tržištu. svi ti potezi bi Putina još više okrenuli Kini, što znači da bi se na njega pojačao pritisak iz Pekinga.

No, ne bi samo Rusija trpjela štetu jer su oni još uvijek veliki opskrbljivač Zapada naftom i plinom. sankcije ruskom energetskom sektoru dovele bi do dodatnog globalnog rasta cijene energenata, a mnogi građani Europe to bi odmah vidjeli kada bi došli natočiti gorivo na benzinsku pumpu ili kada bi im stigao prvi račun za grijanje.

Situacija u Europi neizvjesnija nego tijekom Hladnog rata

Mnogi analitičar smatraju da bi situacija u Europi bila mnogo neizvjesnija nego u doba Hladnog rata jer su tada situacija bila stabilna zbog mnogih sporazuma koji su se odnosili na kontrolu oružja i druga pitanja. Još jedna pretpostavka je da bi na valu ukrajinske krize Kina mogla krenuti u vojnu invaziju na Tajvan, potez koji bi svijet gurnuo u još veću krizu.

“Definitivno će biti mnogo mračnije i gore prije nego postane bolje”, predviđa Michael Kofman iz američkog think-tanka CNA. “Vratit ćemo se starom svijetu za koji smo se nadali da više nećemo vidjeti”, zaključuje, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views