Suša je već smanjila proizvodnju hidroelektrične energije i hrane, dolijevajući tržišni pritisak koji već postoji zbog rata u Ukrajini
Europa se suočava s jednim od svojih najsušnijih ljeta: upozorenja za sušu izdana su za veći dio kontinenta, požari su protjerali mnoge mještane iz njihovih domova, velikim rijekama je pao vodostaj, a brutalan toplinski val – koji bi u nadolazećim danima mogao doseći rekordni zenit – opteretit će poljoprivrednu proizvodnju i otpornost prirode, piše Politico.
“Svjedočimo, doista, suši bez presedana u mnogim dijelovima Europe”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe EU-a za klimatske promjene, Copernicus.
Suša je već smanjila proizvodnju hidroelektrične energije i hrane, dolijevajući tržišni pritisak koji već postoji zbog rata u Ukrajini. Mnoge su gradske vlasti zatražile od stanovnika da smanje upotrebu pitke vode pa tako i u našoj zemlji, u Puli, gdje su uvedene mjere dodatne racionalizacije trošenja vode.
U Britaniji prvi put temperature iznad 40 stupnjeva
Loša je vijest da bi situacija mogla postati puno gora. Iako postoji mogućnost da se vremenske prilike promijene i da kišni kolovoz donese dašak olakšanja, najtopliji dio godine tek je počeo.
“Za dijelove poljoprivrede stvari već stoje loše. Šume su oslabile. Mnogo toga bi se moralo dogoditi da bi godina postala dobra”, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime u Njemačkoj.
U većem dijelu Europe sljedećih dana predviđaju se velike vrućine. Britanski meteorološki ured izdao je svoje prvo “crveno upozorenje” za ponedjeljak i utorak jer je prvi put u povijesti prognoziran rast temperature iznad 40 stupnjeva, koji će dodatno isušiti površinsko tlo, već lišeno većeg dijela vode.
Izvanredno stanje na sjeveru Italije
Toplinski valovi također uzrokuju da drveće i grmlje usisava vodu iz dubljeg podzemlja dok pokušava preživjeti, iscrpljujući podzemne vode na koje se poljoprivrednici, industrija, gradovi i priroda oslanjaju kao rezervu tijekom sušnih razdoblja. Ekosustavi se mogu urušiti pod pritiskom, upozorio je Niko Wanders, asistent profesora hidroloških ekstrema na Sveučilištu Utrecht u Nizozemskoj.
“Takvi utjecaji traju dulje od jednog tjedna, potrebne su godine za oporavak”, upozorio je.
U dolini rijeke Po u sjevernoj Italiji, gdje živi trećina stanovništva zemlje i koja je jedan od glavnih izvora hrane u Europi, u više od 200 dana palo je malo ili nimalo kiše. Najduža talijanska rijeka se smežurala, ostavljajući trag pijeska po ravnicama. Zibello, teglenica potopljena tijekom Drugog svjetskog rata, izronila je iz vode. Talijanska vlada je proglasila izvanredno stanje na većem dijelu sjevera zemlje.
Pad proizvodnje hidroenergije
Visoko u Alpama, snijeg koji hrani spremnike za vodu i hidroelektrane također je ove zime podbacio. Hidroenergija je u Italiji pala za 40 posto u usporedbi s prošlom godinom, izvijestio je AFP. Taj pad u proizvodnji električne energije nije ograničen samo na Italiju i dolazi u najgorem mogućem trenutku za Europsku uniju, koja je pogođena visokim cijenama električne energije i potrebom korištenja svih mogućih izvora energije kao alternative ruskom plinu. U Portugalu, brane su prošloga mjeseca proizvele četvrtinu električne energije iz lipnja prošle godine.
Dva i pol posto manji urod žitarica nego lani
Budući da su globalni tokovi hrane već smanjeni, suša je prestrašila europske poljoprivrednike. Europska komisija predviđa da će ovogodišnji ukupan urod žitarica, uključujući pšenicu, ječam i kukuruz, zbog sušnog vremena biti dva i pol posto manji nego lani.
Pad proizvodnje mogao bi malo pridonijeti boli koju zemlje u razvoju već osjećaju, suočene s krizom dostupnosti hrane uslijed rata u Ukrajini. Međutim, Europa će u nadolazećoj sezoni i dalje imati višak od oko 40 milijuna tona žitarica za izvoz. To je mala utjeha za poljoprivrednike u najteže pogođenim područjima. Mađarsko ministarstvo poljoprivrede priopćilo je u srijedu da je od početka mjeseca primilo 8413 obavijesti o šteti od suše koja pokriva 322.000 hektara u 2022., što je trostruko više nego u bilo kojoj prethodnoj prvoj polovici godine. U Italiji su prognoze još lošije.
“Procjenjujemo smanjenje proizvodnje od oko 30 posto, a možda čak i više, posebno za žitarice”, rekla je Alessandra De Santis, koja vodi briselski ured lobija talijanskih poljoprivrednika CIA. “Ovo je period u kojem biljke stvarno trebaju vodu za rast, a ako ne možemo dati vodu biljkama u ovom trenutku, to znači da ćemo izgubiti proizvodnju”, rekla je De Santis.
‘Situacija nije tako loša… još’
Regionalne suše redovita su ljetna pojava, posebice u južnoj Europi. Ali opseg sušnog razdoblja na tolikom dijelu kontinenta je izniman. Od Mađarske, preko Njemačke, do Pirinejskog poluotoka, tlo je suho i postaje sve suše. Većina europskih rijeka sada teče ispod prosjeka.
“Jasno je da se stvari pogoršavaju posvuda”, kaže Wanders.
Prekasno je za uvođenje najučinkovitijih mjera upravljanja sušom, koje često zahtijevaju stvaranje strateških rezervi. EU je pozvao da svi veliki riječni slivovi budu obuhvaćeni planiranjem za sušu, ali mnoge europske prijestolnice su ignorirale poruku.
“Izvršenje tih akcijskih planova nije pitanje tjedana”, dodaje Wanders. “Pitanje je godina i desetljeća prije nego što svoju zemlju učinite otpornom na sušu.”
Ako vremenski obrasci potraju tijekom ljeta, suša bi se mogla pretvoriti iz loše u povijesno lošu. Znanstvenici ne moraju posezati daleko u prošlost da bi pronašli usporedbe. Europa je prije samo četiri godine doživjela “jednom u 500 godina sušu”, ali ovoga tjedna Rajna je tekla još sporije nego tog srpnja 2018. godine.
Ipak, ukupno gledano, situacija nije tako loša kao prije četiri godine, izjavila je Andrea Toreti, viša znanstvenica u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije, prije nego što je dodala: “Ne još.”
Suše bi mogle postati uobičajena pojava
Nije jasno u kojoj mjeri klimatske promjene pokreću ili pogoršavaju ovu sušu.
Takva analiza je izazovna, rekla je Friederike Otto, viša predavačica na Imperial College London i jedna od vodećih svjetskih stručnjaka u pronalaženju otisaka globalnog zatopljenja na naše vrijeme. Ipak, vjeruje da je globalno zatopljenje uzrok porasta suša u većem dijelu Europe, posebno u Sredozemlju. Ljudi također igraju ulogu prekomjernim korištenjem vodenih resursa, rekao je Otto. “Velik dio problema je isušivanje zemlje.”
Wanders pomno proučava Rajnu iz svog doma u Nizozemskoj. Rekao je da je ukupna godišnja količina vode koja je protjecala rijekom u posljednja dva desetljeća bila oko 3,29 kubičnih kilometara manja od povijesnog prosjeka. “Definitivno postoji trend”, kaže.
Toreti je rekla da čak i ako napori za brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova budu uspješni, suše poput 2018. mogle bi postati uobičajena pojava do sredine stoljeća.
Trajna šteta
Dvije su ključne dinamike u igri u odnosu između zagrijavanja planeta i isušivanja Europe. Prvo, zagrijavanje kontinenta ne znači samo veće isparavanje, već i raniji rast vegetacije, koja također uzima vodu.
“Naše podzemne vode, jezera i rijeke se obnavljaju zimi”, rekao je Hattermann s Instituta u Potsdamu. “Budući da je zima sve kraća, biljke počinju rasti ranije i troše više vode. Čak i kad bi oborine ostale iste, postalo bi suše.”
Globalno zatopljenje je također promijenilo europske vremenske prilike i obrasce vjetra tako da sustavi tlaka zraka sve više zapinju, što može stvoriti trajna razdoblja bez oborina, kao što se dogodilo ove godine, prenosi Net.hr.
Dugoročno, veliki dijelovi kontinenta postaju suši. Čak i ako suša prestane ovog ljeta, olakšanje za gornji sloj tla i površinske vode neće biti dovoljno da se razine podzemne vode i rezervoari vrate na nekad normalne razine, rekao je Hattermann. “Za to bi nam zapravo trebao niz kišnih godina.”
