Iako brojke pružaju jasne matematičke okvire, one ne moraju odgovarati stvarnom osjećaju životnog standarda
Kolika je plaća u Njemačkoj potrebna da bi se smatrala dobrom? To je pitanje koje si postavljaju mnogi Hrvati dok razmišljaju o tome isplati li se preseljenje u Njemačku.
Odgovor nije jednostavan jer osjećaj financijske sigurnosti ovisi o nizu čimbenika, poput mjesta stanovanja, životnih troškova, obiteljskih okolnosti i drugih uvjeta, piše Fenix Magazin.
Unatoč tome, ekonomski stručnjaci odredili su konkretne granice koje mogu poslužiti kao koristan orijentir pri procjeni visine plaće.
Srednja klasa počinje već s 1.496 eura neto
Prema podacima koje prenosi njemački portal wmn.de, samac bez djece u Njemačkoj u prosjeku godišnje zaradi 27.416 eura neto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od približno 2.284 eura.
Međutim, prosječna plaća sama po sebi ne pokazuje precizno kakav je položaj pojedinca u odnosu na ostatak stanovništva. Zbog toga Institut njemačkog gospodarstva (IW Köln) koristi detaljniju podjelu prihoda.
Prema toj klasifikaciji, u širu srednju klasu svrstavaju se osobe s mjesečnim neto prihodima između 1.496 i 2.804 eura.
Drugim riječima, osoba koja mjesečno zarađuje nešto manje od 1.500 eura neto statistički pripada srednjoj klasi. Ipak, takav prihod u stvarnom životu često ne znači i visoku financijsku sigurnost, osobito u gradovima u kojima su troškovi života i stanarine visoki.
Podjela u četiri dohodovne skupine
Njemačka ekonomska klasifikacija razlikuje četiri glavne kategorije mjesečnih neto prihoda:
1.121 – 1.495 eura: dohodovno slabija sredina
1.496 – 2.804 eura: srednja klasa
2.805 – 4.673 eura: dohodovno jača sredina
Više od 4.673 eura: skupina s relativno visokim prihodima (relativno bogati)
Prema ovoj podjeli, svatko tko mjesečno zarađuje više od 4.673 eura neto ulazi u kategoriju građana s relativno visokim primanjima.
Statistika ne govori cijelu priču
Iako statistički podaci daju precizne matematičke okvire, oni ne moraju nužno odražavati stvarni životni standard. Plaća od 1.500 eura nema jednaku kupovnu moć u manjem gradu na istoku Njemačke i u velikim gradovima poput Münchena, Frankfurta ili Hamburga.
U velikim urbanim sredinama znatan dio prihoda odlazi na troškove stanovanja, pa činjenica da netko prema statistici pripada srednjoj klasi ne znači automatski i život bez svakodnevnog financijskog opterećenja.
Zato pri procjeni vlastite plaće nije dovoljno promatrati samo nacionalni prosjek. Važni su i sektor u kojem osoba radi, radno iskustvo, mjesto stanovanja te lokalni troškovi života.
Zaposlenicima koji pregovaraju o povećanju plaće ili razmišljaju o preseljenju korisniji su podaci o prosječnim primanjima u njihovoj konkretnoj branši i regiji nego opći prosjek za cijelu Njemačku.
Drugim riječima, statistička pripadnost srednjoj klasi ne mora nužno značiti i jednaku stvarnu kupovnu moć u Njemačkoj, prenosi Danas.hr.
