Predugo slušamo kako se bez korupcije u Hrvatskoj teško zaposliti. Uhićenje političara bez korupcije sve je manja smetnja. Može li nas začuditi da se onda nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a. Zašto i bi jer živimo u zemlji gdje su i najmanje korupcijske afere veće od plaća
“Nikad se nemoj prestati boriti dok borba nije gotova!” Tako je Eliot Ness skresao u lice Alu Caponeu i dodao da njega i “Nedodirljive” ništa neće zaustaviti dok najmoćnijeg mafioza ne smjeste iza rešetaka.
No u hrvatskoj instituciji koja bi trebala biti pandan “Nedodirljivima” borba ne može ni početi jer se za najodgovorniju funkciju za hvatanje krupnih riba, glavnog borca protiv korupcije u državi, prvi se put nitko nije prijavio.
Kako to?
Građani koje smo pitali jednoglasni su, misle da je korupcija raširena posvuda i da se zbog toga nitko ne želi prijaviti.
Neki kažu da je funkcija kao “nasapunana daska, a svi je sapunaju”. Poznavatelji prilika sapun će smjestiti u ruke onih koji imenuju, premijer glavnog državnog odvjetnika.
“Ne samo USKOK, nego i cjelokupno Državno odvjetništvo, djeluje kao produžena ruka izvršne vlasti. Nema slova S od “samostalnosti”, ni slova N od “neovisnosti” Državnog odvjetništva, kao samostalnog i neovisnog tijela koje obavlja ustavom utvrđene dužnosti”, kaže bivši glavni državni odvjetnik Krunislav Olujić.
I bivši ravnatelj USKOK-a misli ta da funkcija danas niti je atraktivna, niti se imaš na koga osloniti.
“Ako taj posao misliš raditi samostalno i neovisno, rukovoditi se činjenicama i dokazima, zanemarujući pritom, je li danas nešto politički oportuno za kazneni progon ili nije”, kaže Željko Žganjer.
Željku Mostečak, aktualnu vršiteljicu dužnosti ravnateljice, javnost najviše pamti sa suđenja Ivi Sanaderu, i danas jedinom političaru s presudom dugotrajnog zatvora. I svima iz sustava koji je znaju i cijene jasno je zašto nikada nije ni imala ambiciju preuzeti USKOK.
“Postoji jedan neprirodan odnos između DORH-a i državne vlasti, u kojima postoji određena očekivanja kako bi se Državno odvjetništvo trebalo ponašati, i sasvim sigurno da nitko tko ima ozbiljnu kičmu neće pristati postati ravnatelj USKOK-a u situaciji kada misli ili predmnijeva da bi se od njega moglo tražiti nešto, na što on nije spreman”, kaže odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.
Baš to što se nitko nije javio na natječaj je dokaz da Vlada ne nadzire USKOK, komentar je pak predsjednika Sabora. Inače, građani korupciju godinama smatraju jednim od najvećih kočničara napretka, po percepciji korupcije smo na dnu Europske unije, a neki se slučajevi poput afere s Gabrijelom Žalac ne bi ni pokrenuli bez pritiska europskih institucija.
“Korupcija u Hrvatskoj, ako nije pobijedila, onda pobjeđuje. Načelo legaliteta zamjenjuje načelo oportuniteta, što znači da će svaki budući ravnatelj USKOK-a, prije nego postupi u najtežim koruptivnim slučajevima protiv suradnika Andreja Plenkovića i HDZ, morati jako dobro razmišljati o tome kakav je stav Andreja Plenkovića”, kaže Olujić.
A što o čemu misli Andrej Plenković – USKOK, kao i DORH, ne bi uopće trebalo biti briga.
“Vi morate imati nekoga tko ima i samostalnost, i stručnost i koji se zna nositi sa javnosti da bi obnašao tu poziciju, i da bi se mogao boriti sa izvršnom vlasti, koja će uvijek imati ambiciju zauzdati i ovladati DORH-om”, kaže Pavasović Visković.
Dok se takve osobe ne pojave, a onda i prijave na natječaje, ostaju nam fiktivni junaci poput Eliota Nessa, piše Danas.hr.
