Možemo očekivati dugo desetljeće stagflacije
Bogati će se još više obogatiti jer će špekulativno ulagati, a siromašni će dodatno osiromašiti – rezultat je to inflacije koja najviše šteti najsiromašnijima i onima s fiksnim primanjima (uglavnom umirovljenicima i primateljima socijalnih naknada). Brutalno će se povećati jaz nejednakosti, upozorio je za Večernji list ekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, komentirajući kako će se na hrvatsko društvo odraziti inflacijski pritisci nastali zbog globalne politike tiskanja novca koja je još ekspanzivnija od izbijanja pandemije koronavirusa, prenose Vijesti.hr.
Inflacija je veća od 2%, trend rasta cijena i u 2022.
Za razliku od Njemačke, gdje su cijene nikad više u proteklih 27 godina i gdje su cijene u usporedbi s prošlom godinom veće za 3,8%, kad je posrijedi Hrvatska, Lovrinčević upozorava da je službeno prikazana stopa inflacije od 2% sasvim izvjesno realno veća.
“U Državnom zavodu za statistiku trebali bi preispitati metodologiju, kvalitetu uzorka, strukturu potrošnje, navika potrošača, vrste dobara i mjesta potrošnje jer su se uslijed pandemije koronavirusa dogodile bitne promjene”, pojašnjava Lovrinčević.
Prema metodologiji, napominje da je vidljiv pad cijena voća i povrća u prvih šest mjeseci, a kao indikator za cijene stanovanja koristi se i cijena studentskog smještaja koji se određuje državnim dekretom i mijenja svakih 10 godina.
Kaže kako bi bilo dobro da se znaju adrese tih dućana sa sniženim povrćem i voćem – ali ne hranom druge i treće klase, jer je onda riječ o skrivenoj inflaciji. Nažalost, Lovrinčević kaže kako bi se ovaj trend rasta cijena mogao nastaviti i u 2022.
Stanje kao u Jugoslaviji?
“Možemo očekivati dugo desetljeće stagflacije, kao ono krajem 1970-ih i početkom 1980-ih. Porastu li kamate, uslijed njemačkih pritisaka na politike centralnih banaka, četiri do pet europskih država neće moći servisirati dugove. Hrvatska još nije među njima”, kaže, ali dodaje da bismo i mi mogli biti u toj skupini.
Stručnjak za financije Andrej Grubišić za Večernji također ističe da postojeće potrošačke košarice koje mjere indekse cijena ne uzimaju u obzir sve izdatke pa nisu realne. “Nekretnine su 30 do 40% skuplje nego prije pet godina, prinosi na obveznice su pali, a 60% imovine za naše mirovine je u obveznicama”, kaže i dodaje kako ne očekuje još hiperinflaciju kao u Jugoslaviji.
