Još je jedan subotnji izlazak za volanom završio u lokvi krvi i u bolnici. Prevelika brzina i premalo iskustva doveli su do dvoje teško ozlijeđenih. A kako dovesti zemlju do zaustavljanja crnog niza tragedija i divljanja na cestama?
Mladost, brzina i skupa jurilica opet su bili opasna kombinacija, a zavoj mjesto na kojem se luda noćna vožnja umalo pretvorila u tragediju.
Savijeni stup ukazuje da je udarac bio strašan. Troje mladih subotnji je provod završilo u Kliničkom bolničkom centru Split, dvojica s teškim ozljedama. Brzina je opet bila kobna, donosi RTL Danas.hr.
“Propisi iz sigurnosti u prometu su tu ne radi nas i radi kažnjavanja nego da se ljudi pridržavaju toga”, upozorava Jerko Kurevija iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
No mladi propise često ignoriraju. Primjera divljanja na cestama u bijesnim jurilicama je previše, od nekih se zaista ledi krv u žilama.
Kako spriječiti mlade i neiskusne vozače da ugrožavaju svoje i tuđe živote, pitanje je od milijun dolara. Stručnjaci podijeljeni, ali uglavnom se slažu da ograničavanje snage automobila mladima nije najsretnije rješenje.
“Mlade ljude treba obrazovati, treba im pokazati i ukazati na to što se događa kada se s automobilom pretjeruje, kada se vozi bahato, kada se vozi objesno”, govori prometni stručnjak Goran Husinec.
Od ukupno 22.553 prometne nesreće u prvih osam mjeseci ove godine, 2.430 izazvali su mladi vozači do 24. godine. U njima je poginulo 12 osoba. Iako je broj smrtno stradalih pao, ukupni broj teških nesreća koje su uzrokovali mladi već je u prvih osam mjeseci nadmašio cijelu 2022.
Neke od tragedija mogle su se spriječiti, možda i s uvođenjem novih modela dobivanja vozačke dozvole.
“Različite zemlje tu imaju različita iskustva. Postoje stupnjevane vozačke dozvole, dakle ne dobijete odmah sa 18 godina dozvolu za sve nego se to radi na različite načine”, zaključuje prometna psihologinja Ljiljana Mikuš.
Stručna rasprava traje, do kraja godine EU će donijeti nove smjernice. Razmatra se uvođenje zabrane noćne vožnje za početnike i ograničavanje brzine na 90 KM/H. Kako god bilo, struka upozorava da se početnici moraju bolje animirati o posljedicama opasne vožnje, možda i s dodatnim edukacijama.
“Sa nekim satom ili dva sata razgovora sa psihologom ili da se mladi ljudi upoznaju s posljedicama do kojih mogu dovesti prometne nesreće. Dakle netko tko je prošao prometnu nesreću možda može ponešto reći tim mladim ljudima što se sve može dogoditi ako se rizično vozi”, za kraj predlaže stručnjakinja Mikuš.
Sve su to, govori struka, dobri prijedlozi, ali prometna kultura dolazi od kuće i uči se od najmlađih dana. Ako mladi gledaju svoje roditelje kako krše pravila i divljaju na ulicama teško je očekivati da će oni voziti opreznije. Promjena počinje od svih nas, piše RTL Danas.hr.
