Titulu “superširitelja” nose one osobe koje uspiju zaraziti znatno više ljudi od prosjeka
Britanac Steve Walsh (53) dobio je nesretnu titulu prvog poznatog superširitelja koronavirusa jer je povezan s desetak slučajeva prenošenja zaraze u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj, ali tako nešto nije se dogodilo namjerno.
Uistinu, može se dogoditi bilo kome, posebno u trenucima kad još uvijek nismo (bili) svjesni opasnosti virusa koji širi paniku i histeriju. Tako se dogodilo i Walshu. Zarazio se u Singapuru te nastavio širiti zarazu na kasnijim putovanjima, što se shvatio prekasno. Trenutno je u izolaciji, iako se potpuno oporavio od bolesti.
Pojam “superširitelja” nema stroge znanstvene definicije, ali radi se o situaciji kada pacijent zarazi znatno više ljudi od prosjeka. Jer, u prosjeku, svaka osoba zaražena koronavirusom prenosi ga na dvije do tri druge osobe, što znači da svi koji osjetno odudaraju od prosjeka nose neslavnu titulu “superširitelja”.
Kod svake epidemije i pandemije, upravo su “superširitelji” ključni za širenje bolesti. I, najbitnije, ne znaju da su to dok nije prekasno. Kao što se ne zna ni zašto su neke osobe “uspješnije” u širenju bolesti no što su druge.
Dakle, svima se može dogoditi i u trenucima krize kao aktualna, potrebno je znati neke smjernice kako bi se djelovalo preventivno. Zato, britanski liječnici i znanstvenici naveli su deset profila ljudi koji najviše odgovaraju mogućim “superširiteljima”.
Svima njima bitnije je no drugima pridržavati se naputaka o održavanju higijene, što urednijoj prehrani, odmoru, fizičkim aktivnostima i izbjegavanju kontakta s bolesnim osobama. Bitno je imati na umu i da je za zaraziti se dovoljno biti barem 15 minuta na dva metra od zaražene osobe.
Svaki od tih profila osoba možete pronaći u nastavku teksta:
Međunarodni putnici
Osobe koje mnogo putuju i pritom obilaze više kontinenata, sklonije su oboljenju. Tijelo im je iscrpljenije, u doticaju su s mnogim ljudima te im automatski slabi imunitet. Plodno je to tlo za razne zaraze, među njima i koronavirus. Samo, kod superširitelja je stvar u tome što imaju sposobnost brže i efikasnije zaraziti sve one oko sebe, a njih ne nedostaje pri putovanju svijetom i boravku u zračnim lukama ili na kolodvorima. Rješenje ove situacije nije stopostotno i logično je, ali poželjno bi bilo nositi masku preko lica, redovito prati ruke, ne nalaziti se u blizini bolesnih osoba, pokušati jesti redovito i zdravo, spavati što je više moguće…
Korisnici javnog prijevoza
Studija Environmental Healtha pokazala je da su osobe koje duže putuju javnim prijevozom, sklonije oboljevanju. Jer, što duže putujete javnim prijevozom, s više ljudi se susrećete i logično je da se lakše možete zaraziti. Prevencija je također logična, ne dirati se po licu i ustima nakon što ste se držali za rukohvat i udaljiti se od osoba koje su vidno bolesne. Također, poželjno je i malo šetati, tipa jednu stanicu.
Piloti, stjuardi i stjuardese
Osim što su u konstantnom kontaktu s povećim brojem ljudi u malom prostoru, tijekom radnog vremena ne vode najurednije živote i imunitet im je automatski slabiji. Dovoljno je da se jedan od djelatnika zarazi i velike su šanse da će zarazu širiti dalje. Ne samo na kolege već i putnike. Naime, prema istraživanjima, oboljeli piloti, stjuardi i stjuardese, u prosjeku zaraze 4,6 osoba i najpogođeniji su oni koji sjede u srednjem dijelu zrakoplova ili na prolazu. Rješenje je jednostavno, ako osjetite simptome bolesti ili ih primijetite kod kolega, inzistirajte na bolovanju. Samo, problematično je što “superširitelji” shvate da su oboljeli kad je prekasno.
Društvene osobe
Ne vole svi ljudi biti zatvoreni i daleko od društva. Neki su skloni druženju i slobodno vrijeme provode na taj način. Samim time, svjesno su u doticaju, prijateljskom, s povećim brojem ljudi svaki dan. Na javnim mjestima, često zatvorenima. Dakle, takvo okruženje itekako je “plodno” za širenje zaraze. Rješenje zapravo ne postoji, osim promjene navika, ali to može graničiti s paranojom i histerijom. Stoga, pokušajte boraviti na što prozračnijim mjestima.
Pacijenti u bolnicama
Logično, oboljeli su osobe s najvećim potencijalom širenja zaraze jer u doticaju su s drugim pacijentima, ali i liječnicima te medicinskim tehničarima. Upravo je iz ovih razloga dužnost medicinskog osoblja poduzeti sve mjere kao zaraženi pacijenti ne bi bili opasni za okolinu, neovisno o kojoj se zaraznoj bolesti radilo.
Osobe nesklone higijeni
Koronavirus opstaje na staklu, metalu i plastici prosječno četiri do pet dana, ponekad i devet. Dakle, lako ga je “pokupiti”, a još lakše riješiti – dobrim starim pranjem ruku. Osobe koje nisu sklone pranju ruku ili održavanju higijene, često su i opasne ne samo za sebe već automatski i za sve oko sebe.
Osobe koje često prelaze rukom preko lica
Istraživanja su pokazala da osobe s dužom kosom u prosjeku prelaze i do 23 puta rukom preko lica u samo sat vremena, a osobe s kraćom kosom desetak puta. Virusi se izrazito brzo prenose upravo na način da s ruku prelaze na usta ili nos pa ako izostane kvalitetna higijena, takve osobe su sklonije zarazi.
Djeca željna pažnje
Iako koronavirus češće dobiju starije osobe, imuna nisu ni djeca. Preporučljivo je pokušati ih zadržati od bliskog kontakta s ljudima, što može biti teško jer neka djeca željnija su pažnje od druge pa često dodiruju druge osobe, grle ih…
Naoko zdrave osobe
Problematični dio cijele priče i razlog zašto su “superširitelji” toliko uspješni u širenju virusa jest što najčešće ne pokazuju simptome na vrijeme, ili prekasno shvate da su bolesni jer ignoriraju simptome. Još uvijek nije poznato je li takav slučaj i s koronavirusom jer, primjerice, Steve Walsh je bio bolestan, samo je to ignorirao misleći da se radi o običnoj prehladi. Ako pak nema ni simptoma obične prehlade, niti ikakvih simptoma, a bolest je prisutna, rješenja nema. Za osobu koja širi virus, ali ima za sve oko nje, ako se pridržavaju svih uputa koje im sugeriraju stručne osobe, a naveli smo ih ovdje nekoliko puta – redovita higijena, zdrava prehrana, kvalitetan odmor, izbjegavanje većih skupina ljudi na malom i zatvorenom prostoru te fizička aktivnost.
Vijesti.hr
