U akciji “Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države
Oglas
Na današnji dan prije 24 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
U akciji “Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Marijan Požar
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.
Foto: Marijan Požar
Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima.
Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo a da su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
Ističe i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena “kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti”. Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava tijekom i nakon operacije “Oluja” ubijeno je 667 civila.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje i ove će se godine obilježiti u Kninu uz bogat program.
U nedjelju 4. kolovoza bit će otkriven spomenik “Spomenik Domovini“, održan Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme , odigrana revijalna nogometna utakmica na gradskom stadionu NK Dinara Knin, te večernjim satima bit će organiziran prijam ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Središnje obilježavanje u ponedjeljak , 5. kolovoza počinje budnicom ulicama Knina, te mimohodom motocikala i starodobnih vojnih vozila. Nastavlja se susretom državnih i vojnih dužnosnika s obiteljima poginulih branitelja, 100 postotnim hrvatskih ratnih vojnih invalida i predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, te polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku hrvatske pobjede “OLUJA 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, uz prigodna obraćanja .
Državna zastava tradicionalno će se podići na kninskoj tvrđavi, a “Krila oluje “Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pokazat će svoje sposobnosti u mimoletu. Nakon prigodnog programa na tvrđavi svečanim mimohodom doći će se do crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, gdje će biti služena misa za Domovinu koju će predvoditi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.
Tijekom dana održat će se i vojno-akrobatski ceremonijalni program Počasno-zaštitne bojne , pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira“ i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put Oluje“.
Program će završiti navečer koncertom i vatrometom na Trgu dr. Ante Starčevića.
Vijesti.hr
