Sigurno ste ih i vi vidjeli jer – posvuda su, u gradovima, parkove i ono što zabrinjava u većini naših šuma. Hrastove mrežaste stjenice u ovo doba godine su najbrojnije, a ima ih znatno više nego prije. Koje probleme mogu uzrokovati i kako se protiv njih boriti?
Stigle su prije nekoliko godina u Hrvatsku na ceradama transportnih kamiona i svake godine oboje hrastove šume u žuto prije početka jeseni.
“U ovom periodu godine ono što možemo primijetiti na listu hrasta – s gornje strane lista to žutilo tu sklerotičnost koja je nastala kao posljedica sisanja stjenica s donje strane lista. Bilo da je riječ o adultima ili ličinkama. S donje strane lista ovdje možemo vidjeti crne sitne točkice koje su zapravo ekskrementi – odnosno izmet stjenica”, opisuje Milivoj Franjević, izvanredni profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.
Stablo hrasta najviše ih privlači, hrane se biljnim sokom njegova lista. Šumarski fakultet s Hrvatskim šumama provodio je monitoring od 2017. godine kada su se pojavile. Zaključili su kako – osim što isušuju list i što krošnja već u srpnju izgledaju kao da je jesen odavno počela – ne uzrokuju veću štetu. Njihova je brojnost u posljednje vrijeme ipak zabrinjavajuća
A da ih stvarno puno ima primijetili su to i oni koji redovito pješače na Sljeme. Ulaze u kosu, oči, usta primaju se i po odjeći.
Zato su iz parka prirode Medvednica na društvenim mrežama napisali upozorenje posjetiteljima.
“Da ih pripremimo kada dođu u park prirode da se ne boje, da su one prisutne. Dobro bi bilo da imaju duge nogavice i rukave jer onda imaju manje šanse da ih ubodu. ” objašnjava Sandra Wolf Kramarić stručna voditeljica u Javnoj ustanovi Parka prirode Medvednica.
Osim što napada hrastove šume i ljude u posljednje vrijeme sve su češće štete i na povrćarskim kulturama.
No kod Mateje Novak koja je ekološka uzgajivačica povrća još ih nema
“Mi na našem gospodarstvo još nismo primijetili, niti na kulturama. Budući da smo mi ekološko gospodarstvo da se napad i dogodi – priroda bi to sama riješila.”
To je i savjet stručnjaka – ostaviti prirodi da se pobrine za njih.
” I da ju želimo tretirati, da nađemo neko sredstvo – morali bi površinu cijele Hrvatske tretirati, jer hrast lužnjak i kitnjak zauzimaju cijeli kontinentalni dio evo vidimo i u Istri ih ima. što bi bilo i s drugim kukcima da počnemo tretirati? Problem je i što je ona svuda i u kućama našim i u stanovima. I evo nemoguće ju je istrijebiti”, zaključuje Krešimir Žagar, direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama d.o.o.
Ipak, ne bi ih trebalo zanemariti. Slabljenjem i preranim sušenjem lista iz godine u godinu – slabi i deblo. Ne pronađe li se način suzbijanja hrastovih stjenica – to bi kroz nekoliko godina mogao postati puno veći problem za šume, prenosi Danas.hr.
