Vlada je u ponedjeljak u 10 sati održala izvanrednu sjednicu na kojoj je, zbog rasta cijena nafte izazvanog sukobima na Bliskom istoku, ponovno ograničila cijene goriva na benzinskim postajama.
Na sjednici su izmijenjene dvije uredbe – ona o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata te uredba o visini trošarina na energente i električnu energiju.
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice osvrnuo se na aktualnu situaciju na Bliskom istoku. Podsjetio je da je nakon američkog i izraelskog napada na Iran uslijedila iranska reakcija prema susjednim zemljama, što je, kako je rekao, dovelo do sigurnosnih posljedica i snažnog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu.
Istaknuo je da Vlada pomno prati razvoj situacije te da je osnovan krizni stožer za repatrijaciju hrvatskih državljana iz pogođenih područja. Dodao je kako će ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstaviti aktivnosti koje su poduzete kako bi javnost dobila uvid u mjere koje su donesene nakon odluka Vlade iz proteklog tjedna.
Premijer se osvrnuo i na hrvatske vojnike koji sudjeluju u NATO-ovoj misiji u Iraku te u misiji UN-a u Libanonu. Kako je rekao, Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga prate situaciju i pripremaju njihov povratak, ali će vojnici zasad ostati na sadašnjim lokacijama dok se ne steknu sigurni uvjeti za povratak.
Govoreći o energentima, Plenković je naglasio da je zatvaranje prolaza kroz Hormuški tjesnac snažno utjecalo na tržište nafte. Kroz taj prolaz prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom, pa svaka nestabilnost u regiji ima izravan utjecaj na cijene energenata. Naveo je da se cijena barela nafte trenutačno kreće između 105 i 107 dolara, dok je prije eskalacije sukoba iznosila oko 71 dolar, što znači rast od približno 50 posto u desetak dana.
Kako bi ublažila posljedice tog rasta, Vlada je odlučila poduzeti nekoliko mjera. Prije svega, cijene goriva utvrđivat će se prema dvotjednom obračunskom razdoblju. Uz to će se smanjiti premije energetskih kompanija koje trguju naftnim derivatima, a smanjit će se i trošarina na dizelsko gorivo u dijelu koji je u nadležnosti Ministarstva financija.
Cijene goriva
Prema riječima premijera, trenutačna cijena eurodizela iznosi 1,48 eura po litri. Bez intervencije Vlade ona bi od utorka porasla na 1,72 eura, što je povećanje od 24 centa. Nakon primjene novih mjera cijena će biti ograničena na 1,55 eura po litri.
Eurosuper trenutačno stoji 1,46 eura po litri. Bez državnih mjera njegova bi cijena porasla na 1,55 eura, dok će s intervencijom Vlade iznositi 1,50 eura.
Plenković je posebno izdvojio i plavi dizel koji koriste poljoprivrednici. Njegova sadašnja cijena iznosi 0,80 eura po litri, a bez mjera bi porasla na 1,06 eura. Nakon intervencije Vlade nova cijena bit će 0,89 eura.
Cijena ukapljenog naftnog plina u spremnicima trenutačno je 1,67 eura, a bez mjera bi narasla na 1,87 eura. Nakon intervencije Vlade iznosit će 1,70 eura. Plin u bocama, koji sada stoji 2,38 eura, bez intervencije bi poskupio na 2,58 eura, dok će nova cijena biti 2,40 eura.
Premijer je poručio kako će Vlada u idućim tjednima pažljivo pratiti razvoj događaja na tržištu energenata kako bi se spriječile negativne posljedice za građane i gospodarstvo.
Prema procjenama Agencije za ugljikovodike, bez državne intervencije cijena dizela porasla bi za 24 centa po litri, a benzina za devet centi. To bi značilo da bi spremnik od 50 litara dizela bio skuplji za oko 12 eura, dok bi punjenje spremnika benzina poskupjelo za oko četiri i pol eura, piše Net.hr.
