Jedna loša turistička sezona i populisti bi mogli profitirati, smatra politolog koji upozorava da nas to može jako vratiti unatrag: ‘Oni nude kvazi-rješenja, teorije urote i nekakvu hrabrost u politici u kojoj se treba samo usuditi nešto reći’
Politička scena u Hrvatskoj i dalje je izrazito podijeljena, a najnovije istraživanje Crodemoskopa pokazuje da takvo stanje najviše ide na ruku dvjema opcijama – HDZ-u i platformi Možemo!. Vladajuća stranka i dalje drži uvjerljivo prvo mjesto po popularnosti, dok Možemo! uspijeva zadržati i konsolidirati određeni dio biračkog tijela. Ostatak političkog spektra uglavnom stagnira ili bilježi pad potpore. SDP ostaje na drugom mjestu, ali bez značajnog zamaha, dok Domovinski pokret, Domino i Most bilježe oscilacije i slabije rezultate.
HDZ predvodi ljestvicu s 29,7 posto potpore, što je neznatan pad u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog istraživanja. SDP drži drugo mjesto s 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače), dok platforma Možemo! zauzima treću poziciju s 12,3 posto podrške (u usporedbi s 13,3 posto prethodnog mjeseca).
Na četvrtom mjestu je Most s 6,2 posto podrške, što je blagi rast u odnosu na 5,4 posto iz prošlog mjerenja. Nezavisna lista Marije Selak Raspudić nalazi se na petom mjestu s 2,6 posto potpore (prema 2,4 posto prethodnog mjeseca), dok Domovinski pokret bilježi 2,4 posto, rast u odnosu na 1,6 posto iz veljače.
Gjenero: ‘Bez dramatičnih promjena’
Najnovije rezultate istraživanja za net.hr komentirao je politolog Davor Gjenero, ističući da jačanje desnog dijela političkog spektra i oslabljivanje najvećih stranaka i dalje spada u granice statističke greške.
“Ne vidim nekakve dramatične promjene. Dodano – iako istraživanje pokazuje malo jačanje Marije Selak Raspudić, ona se ne može miješati s desnim populistima iako spada u prostor desnoga centra, te ona još uvijek nije razvila stranku i nije ju konsolidirala”, rekao je Gjenero.
Ljevica globalno u krizi, jačaju populisti
Iako Gjenero smatra da je jačanje desnog političkog spektra statistički neznatno, na pitanje o mogućem rastu ekstremnijih desnih opcija uslijed unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih turbulencija, te zbog nesnalaženja domaće ljevice, odgovara:
“Ljevica je općenito globalno u političkoj krizi. Istovremeno mene ne brine jačanje desnice, nego jačanje populističkih političkih opcija koje nisu, striktno gledajući, desne. To su opcije koje se ne zalažu za zaštitu imovine i zaštitu poduzetništva, nego nude jeftina, kvazi-jednostavna rješenja, teorije urote i nekakvu hrabrost u politici u kojoj se treba samo usuditi nešto reći.”
Naglašava svoju zabrinutost da bi, posebno u slučaju ozbiljne inflacije ili gospodarskog pada, upravo takve populističke opcije mogle ojačati.
U Njemačkoj jačaju AfD i Die Linke
“Gledajte što se događa u istočnoj Njemačkoj, ali i sve više u ostatku zemlje: recesija je dovela do toga da populističke opcije poput AfD-a, ali i Linkea postaju relevantni akteri na političkoj sceni. U nekim anketama već se pojavljuju kao najveća politička opcija, a posebno snažno u istočnoj Njemačkoj. Kada nastupi kriza i strah među dijelom biračkog tijela – jer se ljudi boje gubitka standarda i nazadovanja na socijalnoj ljestvici – tada populisti jačaju. Oni ne nude racionalna rješenja, nego hitna, prividno jednostavna rješenja koja navodno odmah donose raj na Zemlji, pod uvjetom da ih ljudi slijede”, pojašnjava Gjenero.
AfD (Alternative für Deutschland) je desno-populistička stranka osnovana 2013. godine, koja se snažno protivi migracijama i azilu, otvoreno kritizira EU politike i naglašava nacionalni identitet. Pojedine frakcije te stranke smatraju se radikalno desnim, a najveću podršku imaju na području bivše Istočne Njemačke (nekadašnji DDR).
S druge strane, Die Linke je radikalno lijeva stranka osnovana 2007. godine koja se zalaže za veće poreze za bogate, snažnu zaštitu radnika i socijalnih prava te otvoreno kritizira NATO i militarizaciju.
Govoreći o jačanju ovakvih populističkih opcija u Njemačkoj, Gjenero se osvrće i na Hrvatsku, koja se suočava s izazovnom godinom za gospodarstvo. Zbog napada na Iran i geopolitičkih previranja, cijene energenata, posebno nafte i plina, već su snažno porasle. Uz to, napetosti na Bliskom istoku i Sredozemlju, te gomilanje NATO snaga iz europskih država članica u neposrednoj blizini Jadrana, unijele su nervozu pred turističku sezonu.
‘Bojim se populizma i u Hrvatskoj’
Dotičući se pitanja inflacije i gospodarske nesigurnosti, Gjenero je komentirao mogućnost jačanja populizma u Hrvatskoj, uspoređujući situaciju s Njemačkom:
“Ja se toga bojim. Koliko će se prostora za to otvoriti ovisi o nositeljima gospodarskih aktivnosti na svim razinama. Tu treba gledati na impuls Vlade. Evo, u kontaktu sam s lokalcima na Krku i trenutačno ne vidim svijest u lokalnoj zajednici o tome što se može dogoditi (po pitanju turističke sezone op.a), kakva je naša perspektiva i kakve nam opasnosti prijete. Ne vidimo još uvijek organiziranu akciju na razini lokalne zajednice. Zato je važno da Vlada reagira.”
Ipak, naglasio je da čak i ukoliko Hrvatska uspije kontrolirati rast cijena energenata, to neće značajno promijeniti situaciju u turizmu.
‘Jedna loša sezona može nas jako vratiti unatrag’
“Cijena energenata snažno će pogoditi kratke turističke boravke, koji su nam dosad bili izrazito važni. Ljudima se neće isplatiti dolaziti na tri ili četiri dana iz Münchena ili Salzburga u Istru ili na Kvarner. S druge strane, opći pad životnog standarda vjerojatno će dovesti do toga da se upravo ti kratki boravci prvi ukidaju. Zato su to pitanja o kojima treba ozbiljno razmišljati. Jedna loša turistička sezona može nas, ekonomski, ali još više psihološki, jako vratiti unatrag”, upozorava Gjenero.
Dodaje da u takvom nepovoljnijem gospodarskom okruženju populističke opcije, koje obećavaju brza i “hrabra” rješenja, mogu dobiti na snazi.
Vraćajući se na Crodemoskop, komentirao je i najnegativnije ocijenjene političare, među kojima se našao Josip Dabro. Podsjetimo, na vrhu ljestvice najnegativnijih političara i dalje su čelni ljudi države i glavnog grada.
Na prvom mjestu je Andrej Plenković s 36,6 posto negativnih ocjena (prema 36,5 posto u veljači), dok se predsjednik Milanović nakon jednog mjeseca vratio na drugo mjesto s 9,1 posto (prema 8,1 posto prethodnog mjeseca). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević vratio se na treće mjesto s 8,4 posto (prema 14 posto u veljači), dok Josip Dabro najnegativnijim političarem smatra 6,6 posto ispitanika.
‘Dabro napravio eksces, samo malo njih misli da je negativac’
Gjenero je komentirao činjenicu da se Dabro našao među četiri najnegativnija političara, dok istovremeno podrška Domovinskom pokretu raste, makar tek na razini statističke greške.
Objašnjava razdor među biračima: “Radi se o različitim populacijama. S jedne strane postoji manji segment ljudi koji po populističkoj logici smatra da je Dabro pokazao hrabrost i spremnost suprotstaviti se političkim elitama, koje su po definiciji populista najgore što postoji. S druge strane, tu je relevantan dio društva koji ne prihvaća takvu logiku. Ono što me više zabrinjava jest da ga je samo oko šest posto ljudi percipiralo kao najnegativnijeg političara, iako je napravio eksces koji je u Hrvatskoj rijedak.”
Gjenero dodaje da ovakvi incidenti ipak nisu svakodnevni: “Ta razina percepcije njega kao negativnog političkog čimbenika čini mi se čak skromna. A da jedan marginalni zastupnik, koji nema ni biografiju ni ratnu karijeru po kojoj bi bio relevantan, može stvoriti dojam parlamentarne krize – to je silno zabrinjavajuće.”
Na kraju, napominje da je sve završilo stabilizacijom i da mu se čini da ta stabilizacija ide u pravom smjeru. Rast DP-a, kaže, još uvijek ne čini tu stranku potencijalno parlamentarnom u slučaju izvanrednih izbora, prenosi Danas.hr.
