Probiti se na vrh liste čekanja u hrvastkoj je kao neočekivani zgoditak. U ovom trenutku 800 tisuća građana čeka – a oni koji se prijavljuju na primjerice magnetsku rezonancu abdomena u najvećoj hrvatskoj bolnici KBC-u Zagreb prvi slobodan termin dobit će u travnju 2019.
Iako to ne žele čuti – za prenapuhane liste krivi su i sami pacijenti! U ovim trenucima češljaju se liste i traže se oni koji se prijavljuju za svaki slučaj u nekoliko bolnica.
Da bi izbjegli duga čekanja na preglede, pacijenti se svakako snalaze. Pa tako mnogi odlaze na hitnu, iako hitan slučaj nisu.
“Sigurno jedna trećina bolesnika zahtijeva pružanje hitne medicinske pomoći dok za druge dvije trećine bolesnika možemo razgovarati da nisu sigurno za aktivno hitno zbrinjavanje”, kaže Žarko Rašić, predstojnik Klinike za kirurgiju u KB Sveti DUH.
Liječnicima su problem i pacijenti koji se naručuju na više mjesta pa nakon što obave pregled u jednoj bolnici, isti ne otkažu u drugoj.
U tom vremenskom periodu kada je pretraga trebala biti učinjena uređaj je u stvari van funkcije.
Time se još više produljuju čekanja na preglede. Na neke od njih pacijenti na red stižu za više od godinu dana.
Primjerice na magnetsku rezonancu abdomena najdulje se čeka na KBC-u Zagreb -471 dan, 196 dana u Rijeci, 74 u Osijeku, a najkraće u KBC-u Sestre Milosrdnice i u Splitu – gdje nema čekanja. Kako bi se čekanja skratila, bolnicama je odobreno otkazivanje narudžbi u drugim ustanovama.
”Radnik koji zaprima pacijenta ima mogućnost vidjeti da li je on već negdje ranije upisan za istu tu pretragu, isto tako dali smo odobrenje da se ukoliko se slaže pacijent koji ima ranije termin da se može brisati sa tog mjesta gdje se upisao u neku drugu ustanovu”, priča nam Lucian Vukelić, v. d.ravnatelja HZZO-a.
Za sada se u 48 bolnica može vidjeti jesu li pacijenti naručeni na više mjesta. Daljnjom informatizacijom uskoro će to biti moguće i u svim drugim bolnicama. O kažnjavanju pacijenata koji na naručene pretrage ne dolaze zasad se ne razmišlja.
”Ja osobno smatram da su dovoljno kažnjeni pacijenti s time što su bolesni i što moraju obilaziti liječnike i ordinacije”, dodaje Vukelić.
Iz udruge pacijenata poručuju kako imaju rješenje kako skratiti liste čekanja.
”A to znači da se svi kapaciteti moraju staviti u punu funkciju i da se ljudi koji rade na tome moraju platit”, Mario Drlje, Udruga hrvatskih pacijenata.
A ministar zdravstva najavljuje i uvođenje prioritetnih lista čekanja za pacijente kod kojih se sumnja u ozbiljnu bolest.
”U roku od 3 dana dobivaju termin kod nadležnog specijaliste i ako se potvrdi sumnja u ozbiljnu bolest u roku 24 tjedna, dobivaju termine za sve dijagnostičke terapijske postupke”, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić krajem prošle godine.
Za sve preglede i dijagnostičke postupke trenutačno je u Hrvatskoj 800 tisuća narudžbi.
Matea Damjanović
