Krivotvore se novčanice i dokumenti, ali sve je veći problem krivotvorenje hrane. Samo prošle godine Europska unija uništila je tisuće tona takvih proizvoda u vrijednosti 91 milijuna eura
Krivotvorenje novca, dokumenata i dizajnerske odjeće poznato nam je već dugo, no sve češće se suočavamo s ozbiljnim problemom – lažiranjem hrane i pića. Prošle godine na području Europske unije uništene su tisuće tona takvih proizvoda, čija je ukupna vrijednost bila gotovo 100 milijuna eura.
“Ovdje imamo izvrsno označeno ulje – jasno se vidi da je proizvedeno od sorti Levantinka i Oblica”, ističe Srećko Gross, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.
Ako na ulju ne piše kako je proizvedeno, riječ je o krivotvorini
“Maslinova ulja lošije kvalitete proizvode se u velikim postrojenjima, gdje se iz komine – ostataka nakon prešanja maslina – uz pomoć organskih otapala izvlače preostale količine ulja”, objašnjava Gross.
Takva proizvodnja i prodaja dopuštena je i u Europskoj uniji, ali samo pod uvjetom da je na deklaraciji jasno navedeno na koji su način ta ulja nastala. U suprotnom, riječ je o krivotvorenju. Samo prošle godine, u EU je zaplijenjeno 22 tisuće tona lažirane hrane te 850 tisuća litara pića, ukupne vrijednosti 91 milijun eura!
Vina i žestice među najčešćim krivotvorinama
Krivotvorenje je posebno pogodilo sektor vina i jakih alkoholnih pića na području Europske unije, osobito u razdoblju od 2013. do 2017. godine, zbog čega su propisi o označavanju proizvoda postali sve stroži. Hrvatska u tome slijedi europsku praksu – najavljuje se donošenje novog Zakona o vinu.
“Nama vinarima se stalno postrožuju uvjeti kako bi se otežalo krivotvorenje. To znači da moramo iznova izrađivati skuplje i složenije etikete s posebnim oznakama. Ako imamo stare zalihe etiketa, moramo ih svake godine mijenjati, što nas dodatno financijski opterećuje i poskupljuje samu proizvodnju”, žali se Miroslav Polovanec, predsjednik Bregovite Hrvatske.
Hrvatsko tržište također se nadzire. Prošle godine, Državni inspektorat proveo je analizu 125 proizvoda, od kojih je devet imalo nepravilnosti. U dva slučaja bučino ulje bilo je pomiješano s drugim vrstama ulja, u četiri uzorka meda pronađeni su dodani šećeri koji nisu prirodnog podrijetla, a kod tri vina otkrivena je prisutnost vode i šećera koji ne potječu iz grožđa.
Posebno obratite pažnju na med
Proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti također su bili pod povećalom, a zlouporaba te oznake utvrđena je u gotovo polovici slučajeva! “Med je kod nas najčešće predmet krivotvorenja – no tome bi se već ovog ljeta trebao stati na kraj”, kaže Marija Batinić Sermek, voditeljica Službe za kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede.
“Već sada, kad se radi o mješavinama meda iz više zemalja, na deklaraciji mora stajati oznaka ‘mješavina meda iz EU’ ili ‘izvan EU’. No uskoro će za zemlje članice biti obvezno navesti točan popis svih država iz kojih med dolazi – i to redom, prema udjelu, od najvećeg prema najmanjem”, dodaje Batinić Sermek.
Novost je i zabrana filtriranja meda, što uključuje uklanjanje peludi. Građanima se savjetuje da biraju proizvode s oznakom hrvatskog podrijetla, a sve nepravilnosti koje primijete trebaju prijaviti Državnom inspektoratu, prenosi Danas.hr.
