Hrana, struja, gorivo, telekomunikacije – poskupljenja gdje god se okrenete. Povratak u normalu se ne nazire, kao ni odgovor na pitanje: kako sve to preživjeti
Kako država, tako i narod – jedva. Obitelj Askar mjesečno živi od 10 tisuća kuna. Pritisak inflacije svakim je danom sve veći, pa zarađeni novac vrijedi sve manje.
“Loše je, treba nešto napravit po tom pitanju – ovako se dalje ne može, jer to je čisto preživljavanje, krpanje kraja s krajem. Gledate gdje ćete djeci uskratiti: na igračkama, pelenama, slatkišima, gledate akcije gdje je jeftinije samo da uštedite koju kunu, i to nije održivo”, kazao je Leo Askar, , izvještava Marko Šiklić za RTL Vijesti.
Štedi se na svemu. Za mjesec dana u obitelj dolazi i prinova – boje se što donosi budućnost. U džepovima čak 60 posto Hrvata u prosjeku nedostaje najmanje dvije tisuće kuna.
“A iskreno nemamo pojma kako ćemo, jer i ovako je teško i užasno”, kazala je Kristina Askar.
Za hranu, režije i troškove prijevoza ova zagrebačka obitelj izdvaja 80 posto ukupnog kućnog budžeta, i ne – nisu jedini.
“Preko polovice pučanstva danas u Hrvatskoj na razini je da će trošiti na hranu, stanovanje i energiju negdje između 70 i 80 posto svojih mjesečnih primanja”, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Hrana, struja, plin, telekomunikacije, kamate na kredite – poskupljenjima, čini se – nema kraja.
Trenutačno imamo najvišu stopu inflacije od 90-ih. Nikad brže nismo ostajali praznog novčanika.
“Netko tko ima ušteđevinu, recimo 10 tisuća eura od prošle godine – vi danas za taj novac možete kupiti ono što ste lani mogli za 9.100 eura, ovih 900 eura pojela je inflacija”, objašnjava matematičar Toni Milun.
I ne samo ušteđevinu, inflacija jede sve!
“Ako ste lani imali plaću 6000 kuna, i recimo da je narasla na 6300 – to je 5 posto povećanja plaće, ali inflacija je oko 10 posto, to je kao da vam je plaća pala na otprilike 5700 kuna”, objašnjava Milun.
Plaće i mirovine ne prate poskupljenja, novac vrijedi sve manje, pa građani rade jedino što mogu – kupuju samo nužno.
“Ukoliko smanjite potrošnju na tom sektoru, tada ste ugrozili njih, kad ste ugrozili njih – umjesto da sudjeluju sa svojim radom i plaćama koji su zaradili, postaju socijalni slučajevi”, kazao je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Dok vladajući umiruju situaciju, ekonomisti poručuju – dolazi nam ekonomski uragan. Pitanje je samo hoće li nova reakcija države stići dovoljno brzo – jer standard građana svakim tone sve dublje, izvještava Marko Šiklić za RTL Vijesti.
