ZMIJOLOVI NA DJELU

Jedini u Hrvatskoj love – zmije! ‘Ljudima su doslovce gmizale iznad glava. Jedna je bila i u WC školjci’

U Hrvatskoj ipak nema ‘invazije zmija’ kako se nekima čini, no vrlo su aktivne zbog sezone parenja pa treba biti oprezan

Sezona lijepog vremena i sunčanja tek je krenula, a u Hrvatskoj je već zabilježeno nekoliko ugriza zmija otrovnica. Srećom, niti jedan koban, piše Nevenka Cuglin za RTL Vijesti.

Posljednja je od poskoka nastradala starija žena u selu Glavica kod Sinja koja je htjela baciti plastičnu vrećicu što je stajala u dvorištu, no nije znala da je ispod nje zmija. A niti gmaz nije mogao znati da će netko dirnuti u njegovo po svemu sudeći nesigurno skrovište.

Iako su u sinjskom kraju navikli na zmije, mještani kažu da ih ove godine ima toliko da im se čini kako su pod „invazijom zmija“.

Nazvali smo jedine hrvatske profesionalne zmijolovace, Darka Karamazana i Vladu Lađarevića iz Slavonskog Broda, da nam kažu kakvo je zapravo stanje na terenu i jesu li neki dijelovi Hrvatske uistinu pod „zmijskom invazijom“.

Iako je posljednja intervencija bila samo prije par dana u Jasenovcu, Vlado kaže da nije primijetio veći broj intervencija, ali zmijama još traje sezona parenja pa su vrlo aktivne i zapravo ih je više vani u potrazi za partnerom. Ili partnericom, naravno.

„Imali smo dugačak hladni period i onda naglo zatopljenje pa zmije izađu iz svojih skrovišta. Sad smo recimo imali par kišnih dana, zahlađenje, i one će se sigurno opet povući, a onda opet izaći pa će se činiti da su u većem broju. Problem je i što u selima nema više toliko domaćih životinja da bi zmije od njih bježale, pa se kreću širim područjem i ljudi ih onda više vide“, pojašnjava Vlado.

Zmije nikad ne napadaju iz čista mira

Njega i Darka, s kojim je prije tri godine osnovao Udrugu za zaštitu životinja Zmijolovac s posebnim odobrenjem za hvatanje zmija koje su, podsjećamo, zakonom zaštićena vrsta, zovu iz praktički cijele Hrvatske kada se ovi gmazovi približe ljudima. I sam pogled na nešto živo, vijugavo, što nekontrolirano migolji, a možda i sikće, kod većine ljudi automatski izaziva nelagodu i strah pa panično daju petama vjetra čak i kad se radi o neotrovnicama. No, nema baš uvijek razloga za strah.

„Zmije grizu kad ih čovjek nehotice dodirne ili zgazi, i tada se one brane. No, niti jedna zmija neće napasti čovjeka iz čista mira. Naša udruga u četiri slavonske županije informira građanstvo kako bi upoznali zmije i kako bi znali kako se ponašati i u slučaju susreta i eventualnog ugriza“, kaže Vlado.

Pitamo ga je li zmijolovce ikad ugrizla zmija?

„Nije. Ali Darko, koji je zmijolovac već 40 godina, ima zanimljivu anegdotu. U mjestu Šumeće, u vrijeme Jugoslavije hvatale su se riđovke i otkupljivale za protuotrov, a jedna se plaćala 10 maraka. Tako je Darko i krenuo loviti zmije kao dječak, sa svojim ocem. Mnogi su i kuće od toga izgradili. Uglavnom, jednom je riđovkama napunio cijelu kutiju pa onda krenuo stavljati i u vreću. U jednom trenutku osjetio je nešto u čizmi i zaledio se doslovce. To mu je vjerojatno spasilo i glavu jer je riđovka sama ispuzala. A on je za nagradu, što ga nije ugrizla, nije stavio u vreću“, prepričava Vlado dodajući kako nije isključeno da će jednom i njih neka „gricnuti“ budući da se ponekad teško zaštititi.

Zmije u stropovima, trosjedima, WC-u u školi…

„Često nas ljudi zovu jer su vidjeli zmiju u kući, u nekoj prostoriji, a onda mi moramo otkriti gdje su, jer one se jako dobro znaju sakriti. Jednom nas je zvala baka da je vidjela zmiju u dnevnoj sobi, sve smo rukama izvrnuli, svaku ladicu raskopali, a na kraju smo je našli u spavaćoj. Malu riđovku“, kaže zmijolovac.

Kao najčudnije mjesto na kojem su ikad našli zmiju odabire strop u dnevnoj sobi. Nisu bile otrovnice, već velike bjelice, koje su se zavukle ispod drvene lamperije. Kaže, na kraju su sve morali pokidati kako bi došli do njih, a ukućanima su doslovce iznad glava gmizale.

Jedna se „nevaljalka“ zavukla i u cijev od školskog WC-a, automobili i garaže već su „zmijska klasika“. Zadnja intervencija u Jasenovcu – zmija izvučena iz ljetne kuhinje. No, još jednu zgodu Vlado izdvaja.

„Zvala nas je gospođa iz okolice Slavonskog Broda, vidjela je zmiju u dnevnoj sobi. Na kraju se zavukla u trosjed koji sam morao doslovce izvrnuti da bi došao do nje.“

Teže je, kaže, uloviti poskoka jer, ne samo jer je najotrovnija zmija u Europi, već mu je priroda dala i sposobnosti penjanja. Pa nisu bez veze upozorenja da u šumi gledate i prema – gore. Zbog poskoka zmijolovce najčešće trebaju u Lici i Dalmaciji dok su se riđovke udomaćile na kontinentu. Treća otrovnica koja živi u Hrvatskoj je planinski žutokrug, no susreti s njim su uistinu rijetki, vjerojatno zato jer obitava iznad 900 metara nadmorske visine.

„U Lici smo nedavno imali dvije intervencije s poskocima – bili su baš uz stambene objekte. Imali smo riđovke i u garaži u Slavonskom Brodu, u spremištu, pred kućom. No, srećom, nije bilo nikakvih ugriza“, kaže Vlado koji se prisjeća tek nekoliko kobnih slučajeva u Hrvatskoj koji su šokirali javnost.

Suhi ugriz

Zapravo je, navodi, smrtnost od zmijskog ugriza samo 0,2 posto i okolnosti ovih slučajeva su bile specifične. Koliko će otrov na nekog djelovati ovisi o količini koju je zmija ispustila, ali i o masi osobe koju je ugrizla. I dok otrov poskoka može ubiti odraslu osobu, kod ugriza riđovke to je rijetkost, ali može, recimo, biti koban za djecu.

Kod ugriza otrovnice, treba pokušati što više smiriti disanje i kretanje, kako bi krv što sporije kolala pa tako i otrov te treba što prije pozvati pomoć ili transportirati osobu do zdravstvene ustanove. Također, ne smije se podvezivati mjesto ugriza, ni rezati, a pogotovo ne isisavati (što bi onima koji su gledali Smogovce moglo pasti na pamet).

Postoji i nešto što se zove suhi ugriz – kad je zmija zagrizla, vide se dvije rupice, ali bez otrova – jer ga ili nema dovoljno ili je to napravila prebrzo. Međutim, i kad se radi o suhom ugrizu ili ugrizu neotrovnice, treba biti oprezan, upozorava Vlado.

„Ugriz zmije i kad nije otrovan opasan je zbog velike količine bakterije. Može stvoriti infekciju koja pak može dovesti i do trovanja. Kao zahrđali čavao. Treba potražiti medicinsku pomoć i obično se dobije antibiotik ili tetanus.“

Kazne i do 200 tisuća kuna

No, zmijolovac Vlado opet naglašava važnost zmija u prirodnom lancu i njihovu korisnost u reduciranju broja glodavaca koji su prilično velike štetočine. Nisu bez razloga zakonom zaštićene, a kazne su propisane ne samo za ubijanje već i za uznemiravanje zmija. Za fizičke osobe one mogu ići do 30.000, a za pravne do čak 200 tisuća kuna.

Zato su tu zmijolovci koji dolaze na poziv, obično preko centra 112, i koji zmije sigurno vraćaju u njihovo prirodno stanište. Ako ih vidite u svojoj blizini, tamo gdje one ne bi trebale biti (a ne tamo gdje možda vi ne biste trebali biti) nikako ih nemojte dirati. Čak i ako mislite da su bezopasne.

Lani 24 hospitalizacije zbog zmijskog ugriza

Od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dobili smo podatke kako je prošle godine izvanbolnička hitna medicinska služba obavila čak 497 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije i pritom je kod 11 pacijenta primijenila protuotrov.

U 2021. godini 24 osobe su hospitalizirane zbog zmijskog ugriza, a od toga je bilo 15 muškaraca i 9 žena. Analiza prema dobi pokazuje da su zastupljene sve dobne skupine, od najmlađih do najstarijih, no najizloženiji su muškarci u dobi od 20 do 64 godine.

Od kad Imunološki zavod ne proizvodi zmijski protuotrov, svake se godine uoči sezone postavi pitanje hoće li ga biti dovoljno, u pravom trenutku na pravom mjestu.

U Ministarstvu zdravstva kažu nam da zdravstvene ustanove, prvenstveno bolnice, u ovom trenutku raspolažu dovoljnim brojem doza zmijskog antitoksina, odnosno protuotrova. Trenutno se nabavlja u Bugarskoj i Srbiji, a ovisno o dostupnom obliku i pripravku cijene po kojima ga nabavlja veleprodaja se kreću od 2.500 do 8.000 kuna.

„Ministarstvo zdravstva će u suradnji sa zdravstvenim ustanovama, u prvom redu bolnicama i zavodima za hitnu medicinsku pomoć na državnoj i lokalnoj razini, koordinirati aktivnosti vezane za nabavu i dodatnih količina zmijskog antitoksina za koje se iskaže potreba, te su navedene aktivnosti već u tijeku“, navode, piše Nevenka Cuglin za RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views