Samo u Sisačko-moslavačkoj županiji prošle je godine evidentirano 13 pumskih krađa, a šteta se procjenjuje na 90 tisuća eura
Milica Fučkalo za kraj ove zime još raspolaže s oko 25 metara drva, a za sljedeću sezonu planira osigurati i veće količine. Drva nabavlja u šumariji, premda je i sama vlasnica šume. Istodobno, drugi ljudi drvo uzimaju upravo iz njezina šumskog posjeda.
“Događa se to često, ljudi su ili su primorani ili im je tako najjednostavnije doći do novca. Netko uspije, nekoga ulove. Sve u svemu velim, ljudi smo, težak je život. Skupa su drva da, tako da se ljudi snalaze svakako”, kaže Fučkalo iz Bojana, u blizini Čazma.
Dosad krađe nije prijavljivala jer se, kako navodi, radilo tek o nekoliko posječenih stabala. No, njezina sumještanka nije imala takvu sreću – ona je pretrpjela znatno veću štetu.
Krađa od 10.000 eura
“Lokalno stanovništvo je uočilo da iz šume dolazi kamion s trupcima. Nazvali su vlasnicu i rekli što su vidjeli, ona je nazvala policiju i utvrđeno je da su ukrali 14 stabala i utvrđen je počinitelj”, rekla je Tanja Marinić, službenica za odnose s javnošću PU bjelovarsko-bilogorske.
Šteta nastala ovom krađom procijenjena je na oko 10 tisuća eura, a riječ nije o izoliranom slučaju. U Bjelovarsko-bilogorska županija u prva dva mjeseca ove godine zabilježeno je već pet šumskih krađa, dok ih je tijekom cijele prošle godine evidentirano ukupno 25.
Slični problemi bilježe se i u Sisačko-moslavačka županija. Od početka 2025. godine do danas ondje je registrirano 13 krađa u šumama, uz procijenjenu ukupnu štetu od oko 90 tisuća eura. Najčešće su na meti lopova stabla hrasta, bukve i graba, a otuđuju se i drva za ogrjev i vrijedni trupci.
Krađe i u državnim šumama
Krađe se ne događaju samo u privatnim šumama, već i na državnim površinama.
U Hrvatske šume tijekom prošle godine zabilježena je materijalna šteta u iznosu od gotovo 1,2 milijuna eura, što je gotovo dvostruko manje nego godinu prije. Najviše slučajeva krađa evidentirano je na područjima Gospića, Sisaka i Koprivnicae.
Ni zakonom propisani nadzor ne uspijeva u potpunosti obeshrabriti počinitelje.
“Sustav zaštite temelji se na radu lugarske službe koja kontinuiranim terenskim ophodnjama nadzire šumske površine i infrastrukturu, preventivno djeluje, evidentira nepravilnosti te zatečene protupravne radnje”, poručili su iz Hrvatskih šuma.
Građani prepušteni sami sebi
Privatni vlasnici šuma u velikoj su mjeri prepušteni sami sebi te obilazak svojih parcela prilagođavaju mogućnostima.
“Obilazim godišnje jedanput. Jedino kada treba porušiti i kada se nešto povalja, onda se to obiđe i doveze”, pojasnila je Milica Fučkalo.
Iz PU bjelovarsko-bilogorska pozivaju vlasnike da češće kontroliraju svoje šumske posjede.
“Na sve građane apeliramo ako primijete nekakva sumnjiva kretanja šumama, to jest kretanja sumnjivih vozila, utovare u kasnim noćnim satima, zvukove noćne sječe stabala da prijave policiji”, poručila je službenica za odnose s javnošću te policijske uprave.
Naglašavaju da je važno reagirati što ranije, kako bi se spriječila ilegalna trgovina drvom i nezakonito uništavanje šuma, prenosi Danas.hr.
