'RENTIJERSKA SMO EKONOMIJA'

Novi ministar navodno zagovara porez na nekretnine. Što bi to značilo za ljude koji imaju stanove i kuće?

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Novi ministar financija navodno je veliki zagovaratelj uvođenja općeg poreza na nekretnine. Može li mu takvo što poći za rukom? Za Net.hr govori bivši ministar financija Boris Lalovac

Porez na nekretnine, i to onaj opći, potaknuo bi stavljanje nekretnina u funkciju, što bi dovelo do rasta BDP-a, većih plaća i jeftinijih cijena najma, smatraju neki stručnjaci. Drugi pak kažu da bi to bio tek još jedan udar na građane u zemlji u kojoj već ionako plaćaju poreze koje su u samom vrhu Europe.

Čini se kako je budući ministar financija Marko Primorac u prvoj skupini, barem ako je vjerovati njegovim studentima na Ekonomskom fakultetu koji su govorili za mediji nakon što im je profesor postao ministar. Otkrili su tako kako se Primorac “zalaže za uvođenje poreza na nekretnine” koji bi iznosom bio jednak aktualnom porezu na kuće za odmor, komunalnoj naknadi i spomeničkoj renti zajedno, piše Net.hr.

No, može li novi ministar položiti “kamen temeljac” za porez koji imaju brojne razvijene europske zemlje?

Porez na nekretnine, u iznosu od 0,5 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, značio bi, primjerice, da se na kuću vrijednosti milijun kuna, državi godišnje u prosjeku plaća desetak tisuća kuna. Dio ekonomskih stručnjaka smatra da bi to bio pravedniji sustav oporezivanja od trenutnog gdje se, primjerice, plaća porez na kuće za odmor sukladno kvadraturi.

SDP ga je želi uvesti, HNS stopirao

Ali, ta ideja nije se svidjela svima. Tako je 2012. godine glavni SDP-ov koalicijski partner, HNS, nakon održane sjednice Predsjedništva i Kluba zastupnika HNS-a, izrazio protivljenje najavljenom oporezivanju nekretnina na kojem je tadašnji ministar financija Slavko Linić već počeo raditi.

“SDP nema problema sa sobom, a druge stranke ne mogu komentirati. Mogu samo reći što je bilo u našem zajedničkom programu. (…) Činjenica je da nikad nije bilo govora o tome da bi se plaćao porez na nekretnine u kojima živite. Činjenica je da to ima cijela Europska unija. I činjenica je da je to red”, rekao je u to vrijeme tadašnji hrvatski premijer i šef SDP-a, Zoran Milanović.

No, već dvije godine kasnije, kormilo ministarstva financija preuzeo je Boris Lalovac, ali tema poreza na nekretnine više nije bila na stolu.

“Ta priča je odlaskom Linića već bila zatvorena. Nije bilo podrške partnera tako da je više nisam otvarao”, kaže nam danas Lalovac.

‘Da smo do 2022. uskladili knjige, mogli smo već 2023. doći do toga’

U pitanju je, napominje, vrlo kompleksan porez koji treba donijeti vrlo stručno. Pripreme za to i u drugim su europskim zemljama trajale godinama jer je prije uvođenja općeg poreza na nekretnine potrebno uskladiti sve knjige i papire odnosno, porez mora plaćati stvarni vlasnik.

“Kad smo mi 2012. počeli govoriti o tome, da smo do 2022. barem uskladili knjige, mogli smo 2023. ili 2024. već doći do toga. Ako bi netko to sada išao realizirati, morao bi napraviti fiskalni katastar odnosno, uskladiti sve knjige s podacima Porezne uprave, za što treba nekih sedam do osam godina”, kaže Lalovac uz napomenu da je u pitanju porez koji obavezno mora pratiti smanjenje poreza na dohodak odnosno, povećanje neto dohotka.

Novac koji lokalne samouprave u europskim zemljama ubiru porezom na nekretnine koristi se za financiranje infrastrukture u zdravstvu i školstvu jer je takvu infrastrukturu teško financirati iz poreza na dohodak. Kako, primjerice, izgleda kada takvog instrumenta nema, ovih tjedana vidimo na primjeru brojnih roditelja većih hrvatskih gradova koji, u nedostatku vrtića, nemaju gdje upisati svoju djecu.

‘To nije trebalo biti dodatno porezno opterećenje’

Linić je, podsjeća Lalovac, već krenuo s pripremom u Poreznoj upravi. Dobili su, kaže, i tehničku podršku od Svjetske banke koja je trebala osigurati najbolja svjetska iskustva kako bi se priprema za uvođenje poreza napravila kvalitetno.

“To nije trebalo biti dodatno porezno opterećenje nego zamjena za komunalnu naknadu i porez na dohodak, uz uvjet da se minimalno oporezuje prva nekretnina – u razini komunalne naknade. Cilj je bio da se dodatno oporezuje neiskorištena imovina koja nije u funkciji. A onima koji bi takvu nekretninu stavili u funkciju, porez bi se smanjio”, prisjeća se Lalovac te napominje kako se taj porez prije svega trebao odnositi na objekte koji su stvarno zapušteni, od hotelskih objekata nadalje.

Ali, nije samo tadašnji koalicijski partner pružao otpor. Činili su to i građani.

‘Rentijerska smo ekonomija’

“Rentijerska smo ekonomija. Sve što zaradimo preko ljeta ulaže se u nekretnine u unutrašnjosti”, pojašnjava Lalovac.

To je potvrdio i guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, kada je na susretu guvernera i bankara u svibnju ove godine iznio podatak da se u Hrvatskoj više od polovice nekretnina kupuje – gotovinom.

Časopis Lider to je potkrijepio analizom prema kojoj je, konkretno 2020. godine, vrijednost transakcija kupovine stanova i kuća (bez zemljišta i drugih nekretnina) iznosila oko 24,2 milijarde kuna dok je iste godine, prema podacima HNB-a, bilo podignuto svega oko 12,5 milijardi novih stambenih kredita. Iz toga proizlazi da je 48 posto stanova bilo kupljeno gotovinom.

Dodajmo tome i podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojem u Hrvatskoj živi nešto manje od 3,9 milijuna stanovnika – 10 posto manje nego 2011. godine – a stambeni fond (koji uključuje stanove za stalno i povremeno stanovanje) porastao je s 2,19 milijuna (2011.) na 2,27 milijuna (2020. godine).

“Treba imati na umu da u Hrvatskoj nekretnine sve više kupuju stranci, a to će se u u budućnosti dodatno liberalizirati. Dohodak, s druge strane, predstavlja srednji sloj građana. Mi se moramo početi boriti za dohodak”, kaže Lalovac.

Vatrogasne mjere

Hoće li se novi ministar financija poželjeti i u praksi pozabaviti porezom na nekretnine koji zagovara pred svojim studentima? Lalovac nije previše optimističan.

“Mislim da će on tehnički odraditi svoj mandat do kraja, da nema puno vremena za jedan ovakav porezni zahvat. Može to otvoriti kao temu, ali operativno i tehnički ne može.”

Može doduše, kaže Lalovac, posegnuti za primjerom Austrije, koja je divljanje cijena najma i potražnje za stanovima suzbila tako što se okomila na prazne stanove na koje je uvela dodatno oporezivanje. Španjolska je pak donijela zakon prema kojem vlasnike praznih stanova čeka veći porez, a oni koji iznajmljuju ili pak spuste cijene najamnina plaćat će manji porez.

Lalovac smatra kako trebamo uvesti porez na nekretnine, a smanjiti poreznu presiju na dohodak

Europska komisija: Tržište nekretnina vam je prenapuhano

“Time bi se dijelom mogao riješiti segment suzbijanja cijena divljanja stanova”, predlaže Lalovac koji podsjeća da je Europska komisija već upozorila HNB na “prenapuhano” tržište nekretnina u Hrvatskoj zbog čega je HNB donio odluku o podizanju stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala s 0 na 0,5 posto od 31. ožujka 2023. – time se nastoji ublažiti procikličnost bankovnog kreditiranja i tako smanjiti rizik za stabilnost financijskog sustava.

Drugim riječima, HNB je naložio bankama da povećaju svoj zaštitni sloj kapitala za slučaj da dođe do sloma tržišta nekretnina.

“Vrlo niske kamatne stope omogućavaju jeftinije zaduživanje za kupovinu nekretnine, a s druge strane potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine. Ne vidim neki odgovor na ovaj rast cijena nekretnina dok se cijena novca, odnosno kamatnih stopa, ne promijeni”, rekao je Vujčić krajem prošle godine.

Međutim, odgovor je mogao biti opći porez na nekretnine i bit će zanimljivo vidjeti hoće li novi ministar imati volje aktualizirati temu koja je prije desetak godina neslavno propala, piše Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views