Od 11. prosinca u Hrvatskoj je na snagu stupio novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se jačaju ovlasti poreznih institucija i proširuje automatska razmjena podataka s državama članicama EU. Cilj je spriječiti utaju poreza, izbjegavanje oporezivanja i zloupotrebu offshore struktura, uključujući transakcije i imovinu u kriptovalutama.
Zakon implementira dvije EU direktive – DAC8 (2025/872), koja se odnosi na suradnju u oporezivanju i izvješćivanje platformi, te DAC7 (2023/2226) o razmjeni podataka o kriptoimovini, prihodima i financijskim računima. To znači da banke, digitalne platforme i institucije koje pružaju usluge u vezi s kriptoimovinom moraju prikupljati i dijeliti podatke o prihodima, transakcijama i vlasničkim udjelima svojih korisnika, a Porezna uprava automatski razmjenjuje informacije s drugim državama članicama EU.
Cilj je povećati transparentnost i smanjiti sivu ekonomiju, uključujući neprijavljene dohotke i kapitalne dobitke od kriptovaluta, kao i ilegalni transfer novca. Stručnjaci ističu da će tek s prvim valom izvješća 2027. moći procijeniti stvarni utjecaj na porezne prihode i smanjenje sive zone.
Europski parlament široko podržava ove mjere, a hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica naglašava da zakon može uskladiti uvjete poslovanja, smanjiti zlouporabe i uvesti kripto u predvidljiviji porezni okvir. Istovremeno, poziva na redoviti nadzor kako bi se spriječila zlouporaba podataka i prekomjerni troškovi za male korisnike te osigurala zaštita građanskih sloboda, piše Net.hr.
