Dva posto manje dolazaka i jedan posto manje noćenja, ali treba gledati još neke stvari
Tirkizno, kristalno čisto more i miris borovine – kada je zemlja toliko prekrasna poput naše, čini se da je nemoguće uništiti njezin turizam. Ili ćemo, kao pravi “majstori”, uspjeti i u tome?
Margarita Šeić, koja radi u opatijskom turizmu, potvrđuje da je posjetitelja manje: “Hoteli su prazni i sami gosti nas pitaju gdje su vam gosti.”
Ivan Gospodnetić, vlasnik restorana na Hvaru, smatra da su ceh platili oni koji su se previše zanijeli.
Priča se, kao i svake godine, da sezona nije ispunila očekivanja. Josip, skiper taxi glisera na Hvaru koji već pet godina vozi turiste, kaže: “Nije bajno baš, nije nešto.” Dodaje i da situacija iz godine u godinu postaje lošija.
Ove sezone dogodilo se i nešto novo
Petar Vušković, ekonomski analitičar i konzultant, ističe: “Prvi puta je službena statistika potvrdila subjektivni dojam vlasnika apartmana, hotelijera, vlasnika ugostiteljskih objekata da ipak gostiju ima nešto malo manje nego što je to prošle godine u srpnju.”
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u srpnju je zabilježeno 4,17 milijuna dolazaka stranih gostiju, što je pad od dva posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Domaćih je turista bilo 429 tisuća, jedan posto manje nego lani.
Pad je zapravo i veći, jer je ove godine broj novih smještajnih jedinica porastao u odnosu na prošlu – otvoreno je devet novih hotela, 16 kampova te čak 1359 novih domaćinstava.
Za rupu krive cijene
Turisti na Jadran najčešće dolaze zbog sunca i mora, no ovogodišnjem srpnju vremenske prilike nisu išle na ruku. Kako smo uglavnom autodestinacija, gosti prate prognoze, pa su mnogi, iako su razmišljali o last minute odmoru, na kraju odustali od puta. Ipak, neki smatraju da uzrok „srpanjske rupe“ nije vrijeme, nego cijene.
Slavinko, turist iz Bosne i Hercegovine, kaže: “Po mom mišljenju sezona je pala. S obzirom na cijene. Mislim da su poskupjeli hrana i piće. E, sad, za koliko? Sigurno za jedno dvadesetak posto za razliku od prošle godine.” Sandra iz Nizozemske dodaje da će promijeniti destinaciju ako cijene nastave divljati.
Visoke cijene obično se više odraze na potrošnju nego na broj dolazaka, a ovog srpnja potrošnja je bila veća. Prema podacima Porezne uprave, u srpnju je potrošeno 319 milijuna eura više nego lani, a zabilježen je i veći broj izdanih računa. Ekonomski analitičar Vušković ističe: “Treba naglasiti i da će vrlo teško biti nadmašiti prošlogodišnji rast u turizmu od 4 posto. Dakle, zadane parametre od 109 milijuna noćenja, 13 milijardi eura i 20 milijuna dolazaka gostiju. Vidite, u ekonomiji keeping score, držati rezultat, je vrlo teško.”
Baška Voda bilježi srpanjski pad dolazaka od 9 posto
Unatoč svemu, neki gradovi i općine i dalje uspijevaju održati dobre rezultate. Dok susjedna Baška Voda bilježi srpanjski pad dolazaka od 9 posto, Makarska je ipak u blagom plusu.
Zvonko, vlasnik apartmana, kaže: “Cili kolovoz i rujan smo mi popunjeni. Nemamo nikakvih problema. Mislim da ima puno ljudi koji svake godine reču da je 30 posto manje. To je standardno u nas.”
Tonči, također iznajmljivač, smatra da je normalno da je prazan apartman onoga tko je cijenu podigao s 50 na 100 eura: “I on kuka…”
S druge strane, vlasnik apartmana iz Makarske Ivo zadovoljan je i kaže da će biti dobro ako i iduća godina bude slična.
Zana iz Sarajeva dodaje: “Volili bi da još ostajemo. Šta je, tu je. Vratit ćemo se sljedeće godine.”
Ugostitelji ipak ističu da prostora za napredak ima. Mario, vlasnik konobe, navodi: “Srpanj je u totalnome podbačaju. Sad, dal’ je to zbog visokih cijena ili je neka kriza na pomolu, ne znan, ali je baš onako izuzetno bio slabiji sedmi misec ove godine.”
Zagreb iz turističkog srpnja izašao s odličnim rezultatom
Zagreb je, međutim, iz turističkog srpnja izašao s odličnim rezultatom. Darja Dragoje iz Turističke zajednice Grada Zagreba kaže: “Osam posto više noćenja i dva posto više dolazaka.”
Glavni grad dobar dio tog uspjeha duguje Thompsonovu koncertu početkom kolovoza, ali i kongresu Jehovinih svjedoka koji su došli već krajem srpnja u broju od čak 15.000 sudionika. Dragoje naglašava: “I sami koncerti, ali i cjelokupna kulturna ponuda u gradu Zagrebu, sigurno su jedan od aduta koji privlači posjetitelje.”
I zračne luke bilježe porast prometa u odnosu na prošlu godinu – splitska je u srpnju imala najprometniji mjesec u svojoj povijesti, zadarska je ostvarila najbolji srpanj ikad, dok je zagrebačka zračna luka prevezla 9 posto više putnika nego lani, piše Net.hr.
