Od kraja rata do danas daleko se došlo u razminiranju zemlje, ali je pritom plaćena iznimno visoka cijena i to prvenstveno u ljudskim životima
U posljednjih 20 godina u minskim incidentima, računajući današnje stradavanje, poginula je ukupno 201 osoba, dakle puna četiri autobusa ljudi. Među njima je 165 civila, uključujući šestero mlađih od 18 godina.
Radeći svoj posao poginulo je 36 pirotehničara, zadnje njihovo stradavanje prije današnje tragedije dogodilo se u rujnu prošle godine kod Josipdola. Zbrojimo li poginule i ozlijeđene, ukupno je stradalo 586 osoba. Doista visoka i uznemirujuća brojka.
U usporedbi s krajem rata, kada je UN procijenio da je četvrtina hrvatskog teritorija minski opasno područje, stanje je danas puno bolje, ali teško bi ga se moglo nazvati
dobrim.
Minski sumnjiva područja u Hrvatskoj obuhvaćaju 481 kvadratni kilometar, što je nešto manje od površine, recimo, najvećeg hrvatskog otoka Krka. Minski sumnjivi prostor obuhvaća devet županija i čak 69 gradova i općina.
Riječ je o područjima gdje su se tijekom rata vodile intenzivne borbe. U Hrvatskom centru za razminiranje procjenjuju da je taj prostor zagađen s više od 46 tisuća mina. A cjelokupno minski sumnjivo područje na teritoriju Hrvatske obilježeno je s više od 13 tisuća oznaka upozorenja na minsku opasnost.
Današnja tragedija podsjeća da će još dugo vremena morati proći prije nego što ta upozorenja postanu suvišna.
Petar Panjkota
