Pojedine vrste strogo su zabranjene brati i prodavati, ali inspekcija ih ipak nalazi po tržnicama. Ipak, postoji način da uberete visibabu no pitanje je – ima li smisla
Prvo proljetno cvijeće pojavljuje se dok još uvijek ima snijega, osim što na prvu izgledaju čarobno u još uspavanim šumama i na livadama, neke su i ljekovite.
No proljetnice su zaštićene i kazne mogu biti zaista visoke. Jedna čitateljica nas je pitala – hoće li joj se išta dogoditi ako u šumi ubere stručak jaglaca ili visibaba, stoga smo provjerili kako točno stoje stvari.
Napisala nam je: “Prije desetak dana planinarila sam prema Japetiću na Samoborskom gorju. Bila sam sa svojom kćeri i šuma još nije počela ni listati, tek je pokoje stablo propupalo. Ali zato smo neprestano nailazile na prekrasno proljetno cvijeće. Naravno da smo snimile niz fotografija no moja kći je htjela nešto cvijeća i ubrati. Rekla sam da ne smije, ona je ponovila da je to učila u školi, ali joj nisam znala objasniti zašto je zabranjeno. Visibaba je bilo more, doslovno smo naišle i na polje zvončića (barem mislim da jesu), sjele smo u njih i snimile nekoliko fotografija, ali bilo je tu i drugog cvijeća”.
Primijetila je da visibaba zaista ima puno po našim livadama i šumama pa je rekla da joj nije baš jasno zašto je to proljetno cvijeće baš toliko zaštićeno. A i ovo: “I zar bih zaista riskirala kaznu kao kakav kriminalac ako bi moja kći ubrala nekoliko visibaba?”
Visoke kazne za branje proljetnica
Iz Državnog inspektorata pojasnili su nam stvari naveli da su proljetnice zaista zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Neke je strogo zabranjeno brati, sakupljati, držati, prevoziti i prodavati i to su velecvjetni kukurijek (Helleborus niger) te kockavica (Fritillaria meleagris).
No postoje i zavičajne divlje vrste proljetnica i to su visibaba, drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum), mirisna ljubica (Viola odorata), šumarice (Anemone ssp.), pasji zub (Erythronium dens-canis), šafran (Crocus spp.), jaglaci (Primula veris). Njih se može brati samo uz posebne dozvole. Njihove buketiće redovito ćemo vidjeti u prodaji na tržnicama ranim proljećem.
To su nam potvrdili i iz Inspektorata.
“Strogo zaštićena vrsta proljetnica koja se najčešće prodaje na tržnicama u proljetnim mjesecima je velecvjetni kukurijek. Pojedine vrste je dopušteno brati i prodavati uz prethodno ishođeno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije”, pojasnili su.
Zavičajne divlje vrste proljetnica koja se najčešće prodaju na tržnicama u proljetnim mjesecima su visibabe, đurđice, šafrani i ciklame, ističu iz Državnog inspektorata.
No ima i onih koji su u krivolovu pa ih beru bez dozvola. Zato inspektori temeljitije češljaju tržnice u potrazi za proljetnicama i u prosjeku svake godine obave 130 nadzora i pokrene se u prosjeku pet prekršajnih postupaka.
“Do sada je u 2025. godini provedeno 48 inspekcijskih nadzora vezano za sakupljanje i prodaju zavičajnih i zaštićenih biljnih vrsta, pri čemu je pokrenut jedan prekršajni postupak za prodaju strogo zaštićene vrste velecvjetni kukurijek”, naveli su.
Kolike su kazne?
Ako se nekoga uhvati da bere strogo zaštićene i zavičajne divlje vrste kako bi ih prodavao kazne su od 929 do gotovo 4000 eura.
No na stranicama Ministarstva kulture i medija objavili su i zanimljivosti o proljetnicama pa tako i da je ljubičica jestiva (i ljekovita), a da je visibaba čak otrovna!
Oni su već prije nekoliko godina upozorili da je zabranjeno i kažnjivo bez dozvole brati i prodavati visibabe, ali i drugo proljetno cvijeće, a ako se to i radi da se barem ostavi korijen ili lukovica kako se ne bi uništilo njihovo stanište.
Proljetnice su medonosne i važne su za pašu pčela, ali i drugih insekata. Zanimljivo je da visibabe otapaju snijeg i to vlastitom toplinom! Naime, one proizvode biotoplinu od 8 do 10 °C pa probijaju tanke slojeve snijega i leda. Ako je i uberete, nećete biti od velike sreće jer u vazi može trajati svega oko pola dana, nakon čega vene.
Za nju navode da je otrovna, ali i ljekovita te postoji niz tegoba koje se mogu ublažiti. No ipak ljekovitost visibabe treba prepustiti znalcima i bolje je ne igrati se.
No mirisna ljubičica može se jesti i sirova te se nerijetko može vidjeti i kao ukras na kolačima ili sladoledima. Ona je i ljekovita. Mladi listovi mogu se pripremiti poput špinata i bogati su vitaminom C te karotinom, a cvjetovi se mogu dodati u salate i juhe.
Od listova, cvjetova i korijena može se pripremati čaj koji se koristi kod bolesti grla i usne šupljine. Ali ljubičica je i omiljen cvijet parfemske industrije. Za njezin miris navode da mnoge podsjeća na svježe pokošenu travu.
Inače, ministarstvo zaštite okoliša i ove godine tradicionalno provodi akciju “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” u kojoj mogu sudjelovati svi građani.
Putem aplikacije iNaturalist svatko može poslati fotografiju prve proljetnice na koju ste naišli. Jednom instaliranu aplikaciju možete, osim za proljetnice, koristiti za prijavu i pregled opažanja ostalih vrsta, a ista vam može i pomoći u determiniranju nepoznatih vrsta, prenosi Net.hr.
