DOLAZE SA ZATOPLJENJEM

Ove otrovne ribe žive u Jadranu: Jedan ubod ili ugriz može biti koban! Neke dolaze i u plićake

Neke vrste otrovnih riba pojavile su se u Jadranu unazad 20-ak godina, sa zatopljenjem mora

U Jadranskom moru živi 20-ak riba otrovnica i otrovnih riba. Razlika postoji. Prve su one koje su mogu ubosti, ugristi ili na neki drugi način prenijeti otrov na žrtvu ili plijen. Kod potonjih je otrov smješten u tijelu, a najčešće do trovanja dolazi konzumacijom. U nekim slučajevima, ishod može biti – smrt.

Neke vrste otrovnih riba pojavile su se u Jadranu unazad 20-ak godina, sa zatopljenjem mora pa je tako početkom ove godine kod Pašmana ulovljena srebrenopruga napuhača, invazivna vrsta koju nije preporučljivo niti dirati golim rukama zbog tetrodotoksina. Riječ je o vrlo jakom neurotoksinu.

„Ova vrsta sadrži iznimno potentan otrov tetrodotoxin koji uslijed konzumacije ribe može izazvati teške zdravstvene tegobe, ponekad i smrt. Ukoliko je ulovite, rukujte s njom pažljivo, po mogućnosti izbjegnite direktan kontakt. Osim otrova, ova vrsta ima jaku čeljust s oštrim zubima pa i njen ugriz može uzrokovati ozbiljne ozlijede“, objavio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Neke od otrovnih riba tijekom ljeta dolaze u plićake kako bi se mrijestile, s dobrom kamuflažom, pa nije rijetkost da ljudi stanu na njih.

Morski pauk

Jedna od takvih je – morski pauk koji vrijeme provodi zakopan u pijesak. Za ljude je on sigurno i najopasnija riba Jadrana, iako rijetko smrtonosna. Kod nekih riba, treba se paziti i mrtvih primjeraka jer otrov ostaje u bodljama još neko vrijeme te treba biti krajnje pažljiv u rukovanju, što vrijedi za ribare.
U Jadranu žive sve četiri vrste morskog pauka ( bijelac, crnac, žutac i mrkulj). Najotrovniji je žutac, a najčešći bijelac. Paukovke često biraju kao svoje stanište mjesta koja biraju i ljubitelji odmora na plaži – pijesak, mulj, kamen, a ljeti dolaze u plitke vode kako bi se mrijestili. Paukovku je praktički nemoguće vidjeti na dnu pa je lako stati na njega.
Otrovne su im bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i u škrgama. Iako je otrov jak, a ubod vrlo bolan, ne ostavlja dugotrajne posljedice. Otrov je termolabilan i uništava ga visoka temperatura, stoga, ubodeno mjesto treba odmah izložiti jakoj toplini.

Škarpina

Dobila je ime po škorpionu zbog svog otrovnog uboda. U ovu obitelj ubrajaju se neke od najotrovnijih riba na svijetu, a najgori je i najčešće smrtonosan ubod kamene ribe (lat. Synanceia verrucosa) koja živi na Australskom koraljnom grebenu. Škarpina je česta u Jadranu pa često završi i u ribarskim mrežama. Najčešće su bodeć crveni, bodečnjak veliki, škarpun… Škarpine mogu narasti do 40 centimetara, a slično kao kod paukova otrovne su im bodlje. Otrov škarpina je slabiji nego kod paukova, a najčešći simptom je manja bol i crvenilo.

Ražolike otrovnice

U ovaj red spadaju morski demoni, morski golubovi, žutuge, leptirice. Na repu imaju otrovnu bolju čiji ubod u vitalni organ može biti smrtonosan. Kao što se to dogodilo poznatom TV voditelju Stevu Irvinu kojeg je usmrtila žutulja ubodom u srce.

Žutuge

Žutuga ljubičasta, žutuga dračorepa, žutulja ili viža… Na repu ima bodlju koja je povezana s otrovnim žlijezdama. Kada je ugrožena može bit nezgodna. Budući da je čest ulov na parangalima najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u ljudski krvotok ispušta otrov. Kao i kod pauka ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje i vrtoglavicu. Postoji nekoliko vrsta žutulja, a u Jadranu najčešća je obična žutulja ili viža.

Golub Kosir

Golub kosir najpoznatija je vrsta goluba u Jadranu, i najzastupljenija iz porodice morskih demona. Može narasti do 2,5 metra odnosno šezdesetak kilograma. Kao i žutulje imaju nazubljene bodlje koje su otrovne. Čovjeka napadaju u samoobrani, a najčešće žrtve su neoprezni ribari. Naime, golub kosir koji je ulovljen pokušava se braniti mlaćenjem repa na čijem vrhu se nalazi 10-ak centimetara dugačka bodlja. Ako ga ubode kod čovjeka izaziva bol, a otrov može djelovati na srce i krvne žile.

Golub uhan

Jedna je i od najvećih riba Jadrana, a dužina od vrha repa do glave može biti oko 5 metara i težiti oko 300 kilograma. Zaštićena je vrsta.

Otrovne ribe

Napuhača

Ime je dobila po glavnom svojstvu – kad je u opasnosti napuše se tako što trbuh napuni morskom vodom. Meso ove ribe je otrovno te treba biti izuzetno oprezan kod konzumacije. U Japanu su ribe fugu iz ove skupine prave kulinarske poslastice, no zbog nestručnog čišćenja, godišnje se bilježi nekoliko desetaka smrtnih slučajeva.

Afrički kostorog

Vrsta napuhače. Riječ je o novoj vrsti ribe koja je zamijećena u Jadranskom moru, pojavila se 2002. godine. Okus mu nije cijenjen, a meso mu je i otrovno.

Murina

Murine mogu biti vrlo agresivne, ali najviše kad je riječ o samoobrani. Zmijoliko tijelo prilično je zastrašujuće, a mogu narasti do metar i pol. Murina u krvi ima ihtiokemotoksine zbog kojih joj je krv otrovna pa treba paziti da ne dospije u probavni sustav ili na otvorenu ranu. Imaju vrlo velike zube i jak stisak čeljusti te je ugriz iznimno bolan, a rane zarastaju sporo.

U Jadranu žive dvije vrste murina – žutošarka, koja je dosta česta i murina crnka o kojoj se malo zna.

Ugor

Ova zmijolika riba naraste do 60 centimetara. U Jadranu je dosta rijedak, pa je zato meso ove ribe vrlo cijenjeno. No, krv mu je otrovna, a ugriz jak i bolan pa treba pripaziti ako vam se nađe u rukama.

Jegulja

Jegulja (Anguilla anguilla). Živi u slatkoj, a mrijesti se u slanoj vodi. Vrlo je cijenjena riba, no zbog otrovne krvi koja sadrži ihtiotoksin, mora proći obradu na visokoj temperaturi prije konzumacije. Jedan je Nijemac početkom 20. stoljeća testirao otrov jegulje na sebi i pomiješao vino i krv jegulje. Ubrzo je došlo do grčeva, povraćanja, vrtoglavice, nepravilnog rada srca, osjećaja gušenja. Smrtonosno bi bilo samo kada bi gram ove bjelančevine uštrcali direktno u krv. Jegulja može živjeti jako dugo, neki izvori navode do 88 godina, a narasti i do 130 centimetara, piše RTL.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views