Vlada je u ponedjeljak osnovala Znanstveni savjet koji će joj pružati stručnu potporu tijekom sanacije nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Na njegovu je čelu rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dok je za zamjenika imenovan ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Riječ je o multidisciplinarnom timu stručnjaka iz područja kemijskog inženjerstva i tehnologije, građevinarstva i gospodarenja otpadom, hidrogeologije, zaštite tla, agronomije, javnog zdravstva i zdravstvene ekologije. Prvu konstituirajuću sjednicu članovi Savjeta održali su s premijerom Andrejem Plenkovićem uoči sjednice Vlade.
Osnivanje Savjeta povezano je s razmjerima problema na lokaciji u Gospiću, gdje su utvrđene veće količine nezakonito odloženog otpada različitog sastava, među kojim može biti i otpada s opasnim tvarima. Zbog mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi, vodu, tlo, zrak i okoliš Vlada smatra da sanaciji treba pristupiti multidisciplinarno i na temelju znanstvenih procjena.
Tko su članovi Savjeta?
Predsjednik Stjepan Lakušić rektor je Sveučilišta u Zagrebu i redoviti profesor Građevinskog fakulteta. Među ostalim, nakon zagrebačkog potresa sudjelovao je u izradi važnih dokumenata za Vladu te pokrenuo osnivanje Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Član je i Stručnog savjeta RH za obnovu nakon potresa.
Njegov zamjenik Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, široj je javnosti posebno poznat iz vremena pandemije koronavirusa. Medicinski fakultet u Zagrebu završio je 1988., nakon čega je profesionalni put nastavio u području javnog zdravstva. Na čelu HZJZ-a nalazi se od 2016. godine.
U Savjet je imenovan i Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Riječ je o kemijsko-tehnološkom inženjeru i redovitom profesoru čije područje rada uključuje polimere, goriva i maziva.
Dražen Vouk, redoviti profesor Zavoda za hidrotehniku Građevinskog fakulteta, bavi se tehnologijama odvodnje, pročišćavanjem otpadnih voda i obradom mulja, njihovim zbrinjavanjem te procjenom utjecaja na okoliš i zaštitom vodnih tijela.
Stručnost Jelene Parlov posebno je vezana uz hidrogeologiju i dinamiku podzemnih voda. Redovita je profesorica Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, na kojem je stekla i doktorat.
Agronomski fakultet predstavlja Ivica Kisić, redoviti profesor i stručnjak iz područja agroekologije, ekologije i zaštite okoliša. U svom znanstvenom i nastavnom radu bavi se, među ostalim, sanacijom i obnovom oštećenih tala te odnosom poljoprivrede i okoliša.
Posljednja članica Savjeta je Iskra Alexandra Nola, redovita profesorica na Katedri za zdravstvenu ekologiju, medicinu rada i sporta Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Njezina područja rada obuhvaćaju zdravstvene posljedice kriznih situacija, okolišne čimbenike i njihov utjecaj na zdravlje te zdravstvenu ekologiju. Djeluje i u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.
Što će Savjet raditi?
Glavna zadaća Savjeta bit će analizirati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge stručne aspekte sanacije gospićkog otpada te Vladi davati znanstveno utemeljena mišljenja i preporuke. Među ostalim, stručnjaci će proučavati dostupne podatke o sastavu i svojstvima otpada te mogući utjecaj onečišćenja na ljude i okoliš.
Savjet će se sastajati prema potrebi, a sjednice će sazivati njegov predsjednik, odnosno zamjenik u slučaju njegove odsutnosti. Sjednicu može sazvati i predsjednik Vlade, a tada u radu mogu sudjelovati članovi Vlade, predstavnici državnih tijela i institucija te drugi stručnjaci i znanstvenici. Administrativnu i tehničku podršku osigurat će Ured predsjednika Vlade.
Vlada je prošlog tjedna već donijela odluku o uklanjanju i zbrinjavanju bezopasnog otpada koji se nalazi u velikim vrećama. Sljedeća faza obuhvatit će sanaciju rasutog i zakopanog nezakonito odloženog otpada, za što će biti potrebne dodatne stručne procjene i priprema konkretnih rješenja.
Iz Banskih dvora očekuju da će različita područja stručnosti članova Savjeta omogućiti sagledavanje svih aspekata sanacije, ranije prepoznavanje mogućih rizika te pouzdanije i znanstveno utemeljeno informiranje javnosti, piše Net.hr.
