U Hrvatskoj već mjesecima razni dužnosnici i stručnjaci objašnjavaju građanima da je došlo vrijeme za promjene mnogih dosadašnjih životnih navika i ponašanja
Cijela Europa, a s njom i Hrvatska, sa zebnjom iščekuje jesen i zimu. Naime, od 1. listopada cijena prirodnog plina drastično će ići gore, isto bi trebalo biti i s električnom energijom, a potom i sa svime što se veže na to. Koliko će “vruća” jesen biti hladna, a zima još hladnija ovisit će i o cijenama naftnih derivata. Inflacija, koja je u srpnju dosegla 12,3 posto i rekordnu razinu otkako Državni zavod za statistiku vodi podatke o njoj, do kraja godine vjerojatno će nastaviti rasti. Mlađi će iz medijskih arhiva, a stariji iz sjećanja prizvati događaje kojih nije bilo još od ’80-ih godina prošloga stoljeća, poput nestašica u trgovinama ili redukcija struje. Nestašice i restrikcije, uz vrtoglavi rast cijena energenata prijete još od prošle godine kao posljedica postpandemijskih okolnosti, a rat u Ukrajini svemu tome dao je dodatno ubrzanje gurajući Europu u energetsku i ekonomsku krizu kakvu ne pamte generacije.
U Hrvatskoj već mjesecima razni dužnosnici i stručnjaci objašnjavaju građanima da je došlo vrijeme za promjene mnogih dosadašnjih životnih navika i ponašanja. O mjerama štednje govori se iz dana u dan, pa smo nastojali na jednom mjestu skupiti savjete i preporuka za uštede koje nam se šalju.
‘Smanjite temperaturu za stupanj ili dva, računi će biti niži’
“Ako smanjimo temperaturu grijanja za jedan ili dva stupnja, to je pet do 10 posto manje energije, to je ušteda i to su manji računi”, poručila je ovih dana dr.sc. Vesna Bukarica iz Odjela za energetsku učinkovitost pri Energetskom institutu “Hrvoje Požar”.
‘Napravite domaći sendvič, kuhajte kod kuće’
Proljetos je Dunja Maletić, savjetnica iz područja zaštite potrošača, iznijela preporuke za racionalniju kupnju i ponašanje.
“Dobro je hranu kupovati na akcijama, ali nije dobro gomilati prevelike količine koje se na kraju bace pa ispada skuplja pita nego tepsija – umjesto velikih mjesečnih kupnji, treba kupovati češće i za planirane obroke. U većim količinama kupujte samo hranu koju možete skladištiti na dulji rok, zamrznite povrće i meso. Umjesto da novac ostavljate po pekarama, napravite si domaći sendvič, a umjesto obroka iz dostave, kuhajte kod kuće. Kad god je moguće, koristite alternativne načine prijevoza”, kazala je.
‘Ne kupujte kod onih koji dižu cijene’
Savjet za obranu od inflacije, neki će reći “alanfordovski” iliti “grunfovski”, početkom godine iznio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
“U mjesecima prije i nakon uvođenja eura treba izbjegavati one koji podižu cijene, a kupovati od onih koji to ne čine”, kazao je.
‘Više biciklirajte i hodajte’
Koncem srpnja tada novoustoličeni ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović javnosti je prenio Vladine preporuke za uštede energije.
“Sugerira se da temperatura hlađenja ne bude niža od 25 stupnjeva. Sugerira se više korištenje LED žarulja, racionalno ponašanje i korištenje rasvjete. Građani mogu koristiti kućanske uređaje u vrijeme niže tarife. Isključite uređaje kad vam ne trebaju”, kazao je.
Također je, kao dugoročnu mjeru, preporučio energetsku obnovu zgrada i kuća. A do tada savjetovao je da se u prostorijama u domovima održavaju različite temperature. “Novim smjernicama preporučena je temperatura za hodnik 14 – 18 °C, u spavaćoj sobi 18 °C, kuhinji 18 – 21 °C, radnoj sobi 18 – 21 °C, dnevnom boravku 20 – 23 °C, kupaonici 23 – 25 °C, a preko dana, kad nikoga nema kod kuće, preporučena je temperatura 16 °C.”
Još je dodao: “Treba se više oslanjati na javni prijevoz i više koristiti bicikl kad je to moguće.”
‘Ugasite svjetlo kad niste u sobi i televizor kad ga ne gledate’
“Kod većine kućanskih uređaja je važno da uvijek popunimo kapacitete. Da ne koristimo poluprazne perilice rublja ili posuđa. Kad govorimo o rasvjeti – ako ne koristiš prostoriju, ugasi svjetlo. Slično može biti i za hladnjake – ne stavljajte odjedanput puno stvari, jer hladnjak onda troši više. Odmrzavajte radije u hladnjaku, sporije je, ali on troši energiju od odmrzavanja. Ne držite vrata hladnjaka otvorena dok razmišljate što biste uzeli. Televizor je često nepotrebno uključen”, savjeti su koje je iznio Marko Bišćan iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”.
‘Za tuširanje vam ne treba vruća voda’
Nenad Kurtović, stručni savjetnik udruge “Splitski potrošač” za područje kupoprodaje energije, rekao je da se spuštanjem temperature na termostatu samo za jedan stupanj trošak grijanja može smanjiti za pet do šest posto. Savjetovao je i da se manje koristi vruća voda tijekom tuširanja, a da se perilice za rublje koriste na programima koji imaju nižu potrošnju. Početkom ljeta Kurtović je govorio i o tome kako racionalno koristiti klima-uređaje.
“Ne držimo upaljenu klimu u stanu deset sati na 22 stupnja, nego četiri sata na 26 stupnjeva. Kada postavite klimu na 22, ona radi punom snagom non-stop i troši dva ili 2,5 kWh na sat. Ako je postavljena na 26 stupnjeva, radi dijelom punom snagom i troši jednu kunu ili manje od kune na sat. I onda imate deset sati rada klime po kunu ili deset sati po 2,5 kuna, što je dnevno 10 kuna ili 25 kuna. Kad pomnožite s 30 dana, dobijete ili 300 kuna ili čak 750 kuna”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju.
‘Ukiselite kupus, nabavite svinjske polovice na selu…’
Ovih dana puno se govori o savjetima koje je dao nekadašnji ministar gospodarstva, nesuđeni premijer i čuveni ekonomist Ljubo Jurčić. Kao čovjek “stare škole” i velikog iskustva dao je neke savjete koje su mnogi dočekali s podsmijehom koji bi mogao splasnuti kad stigne jesen.
“Sada nećemo kupovati zamrzivač od 2000 ili 3000 kuna, nego ćemo popraviti onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za 50 kuna nego kupiti nove za 500 ili 1000 kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti. Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele (kako tko voli) po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih”, kazao je Jurčić gostujući na televiziji N1.
A ako netko odluči povezati se s uzgajivačem na selu pa dogovoriti svinjsku polovicu, kaže da to valja učiniti sada, a ne oko Božića kad je navala.
‘Ne treba grijati škole da bi spremačice mogle čistiti’
Gradonačelnik Bjelovara i predsjednik HSLS-a, Dario Hrebak, ovih je dana kazao kako je s ravnateljima bjelovarskih škola iznio mjere za uštede energije.
“Nema više grijanja škole u popodnevnim satima da bi spremačice mogle pospremiti školu. Takvih luksuza više nema. Drugo, temperaturu moramo držati na pristojnoj razini, da djeci ne bude niti pretoplo niti hladno. Nema više komoditeta. Nema više otvaranja prozora. Mi smo došli u tu situaciju, o tome treba bez imalo populizma razgovarati. Treba vidjeti što se može prebaciti na alternativne sustave – pelete, drva”, rekao je Hrebak.
‘Ne otvarajte prozore dok je uključeno grijanje’
U smjernicama za energetsku uštedu koje su izradili stručnjaci iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar” i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ističe se da je “održavanje viših temperatura zraka u prostorijama za vrijeme sezone grijanja te spuštanje temperature otvaranjem prozora jedna je od najčešćih grešaka kojima se rasipa energija”.
“Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak i do 20 posto, što ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije. Ušteda se ostvaruje tako da termostatski radijatorski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji propuštajući više ili manje tople vode u radijator. Isto tako, ugradnjom sobnog termostata mogu se smanjiti troškovi za grijanje od sedam do 15 posto.”
U istom dokumentu predlaže se korištenje perilice rublja ili posuđa u razdoblju niže tarife i odabirom kratkog programa pranja s niskom temperaturom. Hladnjake i ledenice treba pozicionirati na što hladnijem mjestu u kući, a nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera, a sugerira se i izbjegavanje izloženosti tih uređaja sunčevu zračenju. Isto tako, treba isključiti elektroničke zaslone računala kada se ne koriste, jer oni obično troše oko 50 posto energije potrebne za rad računala. Temperatura električnog bojlera trebala bi biti postavljena na 55 do 60 °C, a ako se u prostoriji ne boravi više od 24 sata potrebno ga je isključiti, prenosi Net.hr.
