Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Koprivnici sudjeluje na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”.
Nakon konferencije, premijer Plenković sastat će se sa županom Koprivničko-križevačke županije Darkom Korenom i koprivničkim gradonačelnikom Mišelom Jakšićem.
Uz predsjednika Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
Premijer je na početku konferencije kazao da se prošla održala u jeku pandemije koja je izazvala veliku krizu te da je Vlada opravdala svoju ulogu jer je u najvećoj krizi stala iza radnika, pišu Vijesti.hr
“Rezultat toga je da smo očuvali radna mjesta u najvećoj gospodarskoj krizi do sada i likvidnost poduzeća”, kazao je.
Kazao je i da je Vlada stvorila uvjete za reaktiviranje i oporavak gospodarstva. Kazao je da su odgovorno upravljali javnim financijama, smanjivali javni dug, kretali se rapidno ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u euro područje.
“To je krasilo Hrvatsko do momenta dok nije naletio Covid-19. Hrvatskoj su vjerovale i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije za kreditni rejting, imali su povjerenja. Shvatili su gdje nam je sidro i rekli su ‘oni znaju kud idu, vjerujemo ovoj ekipi’. To je bio ključ”, kazao je premijer.
O rastu cijena
Premijer je kazao da će perspektiva biti uvjetovana sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima te da svjedočimo porastu cijena hrane i energije kao posljedici klimatskih poremećaja. Ustvrdio je da će se za to morati pronalaziti odgovori, a jedan odgovor je ubrzanje digitalne i zelene transformacije Hrvatske pomoću europskih sredstava.
Premijer je kazao da smo u pogledu makroekonomskih pokazatelja u fazi da na temelju drugogo kvartala i dobrih prognoza Europske komisije može se reći da Hrvatska ide prema gospodarskom rastu koji bi mogao dosegnuti sedam posto.
Tržište rada i nezaposlenost
Po pitanju tržišta rada, premijer je kazao da 2021. imamo više osiguranika prije krize te da je stopa nezaposlenosti na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti na 66,9 posto.
“Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti”, kazao je premijer.
Kazao je i da rastu plaće, investicije, da su stvoreni uvjeti da turistička sezona bude iznad svih očekivanja.
Kazao je i da zbog svega toga Vlada s optimizmom gleda na rast BDP-a u idućoj godini.
Govoreći o reformama i ulaganjima ua oporavak, premijer je kazao da je Vlada provela niz poreznih i administrativnih rasterećenja.
“Taj trend će se nastaviti”, kazao je te rekao da je Hrvatska zbog fiskalnog kapaciteta imala snage dobro reagirati na krizu.
Premijer je kazao i da je Hrvatska od EK dobila gotovo najviše europskih sredstava te da je važno da ih se iskoristi. Kazao je i da je ulazak u euro područje sidro kojem Hrvatska teži.
Premijer je kazao da glasovi o tome da ne treba još ući u euro područje dolaze od onih koji nemaju veze s procesom europske integracije.
“Treba ovu temu iznesti u javnost čak i radikalizirati da vidimo tko se za što zalažu”, kazao je premijer te pobrojao koristi od ulaska u euro zonu.
Dodao je da treba osvjestiti ono što je dobro po pitanju te teme i shvatiti da imamo kontrolne mehanizme, pogotovo kada je riječ o cijenama.
Kazao je i da se radi na nacionalnom planu zamjene kune za euro te da bi volio da gospodarstvenici daju doprinos raspravi.
“Mislim da imate snažne ekonomske razloge i imate sustave koji razumiju taj proces”, kazao je.
Kazao je i da je covid Hrvatsku koštao 35 milijardi kuna nepredviđenih troškova i smanjenih prihoda, te da je Hrvatska imala još dva potresa.
“U takvom kontekstu planirati smanjenje proračunskog deficita posto, udio javnog duga su ciljevi koji će osnažiti pouzdanje u hrvatsku ekonomiju”, kazao je.
Premijer je kazao i da je cilj bio da 2023. prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura.
“To nikada nismo imali, a to nam je tu, to bi trebalo koincidirati s članstvom u euro području. To je plan kojeg imamo i mislim da će se sigurno ostvariti”, kazao je.
Rekao je i da će ići s mjerom da mladim osobama koje imaju poslovne ideje osiguraju 130 tisuća kuna za samozapošljavanje te da će nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima i štititi radnike.
Premijer je kazao da će se ulagati i u istraživanja i razvoj, 5 milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo, digitalnu transformaciju.
Kazao je i da se projekt Slavonija pokazao bitan te da se po uzoru na to ide u projekt Sjever.
“15 milijardi kuna bit će alocirano za županije sjevera”, kazao je te dodao da sličan projekt ide za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar.
Premijer je kazao i da samodostatnost po pitanju hrane i energije u Hrvatskoj su temeljni aspekti za jačanje sigurnosti.
