Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor u utorak ponovno počinje s radom. Jesensko-zimsko zasjedanje zastupnici će otvoriti aktualnim prijepodnevom, tijekom kojeg će pitanja postavljati predsjedniku Vlade i ministrima.
Od ukupno 41 pitanja, prvo će premijeru i ministrima postaviti Branko Kolarić, donedavni član SDP-a koji sada djeluje izvan klubova zastupnika, dok će posljednje pitanje postaviti Saša Đujić.
Očekuje se da će među glavnim temama zastupničkih pitanja biti problem ilegalnog otpada, koji je tijekom proteklog ljeta bio jedna od najistaknutijih tema. Na dnevnom redu trebale bi se naći i druge aktualne teme, među kojima su inflacija, životni standard, zdravstvo te noviji slučajevi femicida i vršnjačkog nasilja.
Puljak: Stranačka mreža stoji 500 milijuna eura godišnje
Marijana Puljak (Centar) rekla je da bi sanacija ilegalno odloženog otpada u Gospiću mogla premašiti 100 milijuna eura. Podsjetila je i na problem crne troske u Dugom Ratu, nakon čega je govorila o inicijativi svoje stranke usmjerenoj na ukidanje, kako tvrdi, nepotrebnih radnih mjesta u državnim tvrtkama i agencijama.
„Pokrenuli smo peticiju Metla.hr kojom tražimo ukidanje 10 tisuća nepotrebnih radnih mjesta u državnim tvrtkama i agencijama. Ta stranačka mreža košta 500 milijuna eura godišnje, a to je konzervativna procjena. To je pet sanacija Gospića svake godine.
Biste li vi potpisali peticiju za ukidanje nepotrebnih rukovodećih radnih mjesta?“
Plenković Puljak: Dobili ste metlu na lokalnim izborima
Premijer joj je odgovorio:
„Francuzi kažu ‘coup de balai’. Znate što je to? To je metla. Vi ste je dobili u Splitu na lokalnim izborima prije dvije godine. To su jedino potpisali i kazali glasovima.
Vaši apeli za evakuacijom, takozvanim uhljebima i tobožnjom zabrinutošću za građane ne prolaze.“
Plenković se potom osvrnuo na procjene troškova sanacije otpada u Gospiću:
„Slažem se, i meni se dogodilo da sam rekao da će koštati 100 milijuna eura. Leko se ne sjeća. Eto, nemojte dezinformirati.
Procjene ministra govore da je zakopani otpad u Gospiću, volumena 37 tisuća tona, možda 50 posto zemlje, možda 60, 70 ili 80 posto zemlje. Nitko ne zna, ali nije nebitno.“
Boška Ban o romobilima i ilegalnim utrkama
Zastupnica Boška Ban (HDZ) pitanje je postavila o sve većem broju električnih romobila na cestama, njihovoj sve većoj snazi, ali i obijesnoj vožnji, ilegalnim automobilskim utrkama te prikrivanju registarskih pločica.
„Planira li MUP izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama? Što planirate učiniti s električnim romobilima i ilegalnim automobilskim utrkama?“
Odgovoreno je:
„Ministarstvo unutarnjih poslova prije sedam ili osam dana uputilo je nadležnim tijelima Nacrt prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Kada je riječ o romobilima, predložili smo bitno pooštravanje kazni, ne samo za roditelje nego i za sve ostale punoljetne osobe koje djeci mlađoj od 14 godina daju romobile, pa čak i kada je riječ o rođendanskom poklonu. Kazne će biti od 1000 do 3000 eura. Kazna za nenošenje obvezne kacige povećava se na 100 eura.“
O ilegalnim utrkama: Trend iz zapadne Europe stigao i u Hrvatsku
Osvrćući se na događaje proteklog vikenda u Primorsko-goranskoj županiji, ministar je rekao:
„Ono što se prošlog vikenda dogodilo u Primorsko-goranskoj županiji posljedica je trenda koji se iz zapadne Europe prelio i u Hrvatsku. Imamo dvije vrste aktera. Jedni su ljubitelji automobila koji izlažu svoje primjerke automobila, a s druge strane imamo ono što naši mladi pokušavaju imitirati, kao što to rade i u Europi.
I mi stariji pogledamo neki film, a cijela jedna filmska franšiza posvećena je ovakvim događajima, od ‘Brzih i žestokih’ nadalje.“
„Prvi put ćemo jasno definirati to djelo u zakonu i odrediti visoke kazne, ne samo za sudjelovanje nego prije svega za organizaciju i poticanje – od 1300 do 2650 eura, što je maksimalna kazna u našem zakonodavstvu.“
Do 2000 eura za snimanje i objavljivanje obijesne vožnje
„Kažnjavalo bi se i snimanje vlastitih obijesnih vožnji, kao i njihovo širenje po društvenim mrežama, kaznom do 2000 eura.
To nije bezazleno. To je neprihvatljivo ponašanje.“
Zastupnik Armin Hodžić (NZ) pitanje je uputio potpredsjedniku Vlade i ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, a odnosilo se na asfaltiranje nerazvrstanih cesta na područjima gdje žive pripadnici bošnjačke nacionalne manjine.
„Kada je riječ o asfaltiranju nerazvrstanih cesta, bošnjačka nacionalna manjina ima četiri općine – Gunju, Topusko, Vojnić i Cetingrad – za koje je prošle i ove godine upućeno nekoliko zahtjeva da se posebnom odlukom Vlade omogući asfaltiranje cesta. U kojoj je to fazi?“, upitao je.
Ministar Butković je odgovorio: „Hrvatske ceste zaprimile su zahtjeve za sanaciju u navedenim mjestima i, u skladu s Operativnim programom nacionalnih manjina, pripremamo odluku Vlade koja će dati mandat i osigurati financijska sredstva kako bi Hrvatske ceste, u suradnji s navedenim općinama, realizirale te projekte.
Čekamo i prijedloge drugih nacionalnih manjina. Neće biti riječ samo o ovim nerazvrstanim cestama, kojih ima oko osam kilometara i čija je vrijednost oko milijun eura, nego ćemo Vladi predložiti cijeli paket.
Prije nekoliko godina imali smo takvu operaciju, kada smo na osjetljivim područjima na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina već proveli program uređenja nerazvrstanih cesta.“
Odluka Vlade za mjesec do mjesec i pol dana
Nastavio je:
„Što se tiče termina izvršenja te odluke, Vlada će je donijeti nakon što se sve usuglasi s ostalim nacionalnim manjinama, za otprilike mjesec do najviše mjesec i pol dana.
Nakon toga provedba će ići preko Hrvatskih cesta, a sredstva će biti osigurana u 2027. i 2028. godini. Dakle, operativni početak radova na terenu očekujemo sljedeće godine.“
Maduna pitala Fuchsa: Koliko smo blizu tome da sve škole rade u jednoj smjeni?
Zastupnica Sanda Livia Maduna (HDZ) pitala je ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa o ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu i prelasku škola na jednosmjenski rad.
„Hrvatska za obrazovanje i znanost izdvaja pet posto BDP-a, a posljednjih godina vidljiv je veliki investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu. Diljem Hrvatske grade se i nadograđuju studentski domovi, dječji vrtići, osnovne škole i sportske dvorane. U Brodsko-posavskoj županiji velik broj škola u procesu je energetske obnove.
Jedan od ključnih ciljeva Vlade bio je rad škola u jednoj smjeni. Koliko smo blizu tom cilju?“, pitala je zastupnica.
„Apsolutno, s punom odgovornošću možemo reći da ovako velik investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu nismo imali jako dugo. Možda su najvidljivija otvaranja dječjih vrtića u gradovima i općinama, kao i škole koje su nadograđene ili potpuno novoizgrađene. Toga će biti sve više.
Kada smo u Vladi promišljali o tome, cilj je bio da do 2030. svako dijete u Republici Hrvatskoj može imati mjesto u dječjem vrtiću. Taj ćemo cilj vjerojatno ostvariti do kraja 2028., a gotovo sigurno do 2029. godine.“, odgovorio je ministar.
„Što se tiče osnovnih škola, na početku investicijskog ciklusa 40 posto djece pohađalo je nastavu u jednoj smjeni. S potpisanih 314 ugovora o dogradnji i izgradnji škola broj učionica povećat će se za 273, a ukupna vrijednost projekata veća je od dvije milijarde eura. Broj učenika koji će nastavu pohađati u jednoj smjeni popet će se na 84 posto.
Oko osam posto škola u Hrvatskoj ostat će izvan toga i neće moći raditi u jednoj smjeni, jednostavno zato što nisu ostvareni preduvjeti za potpisivanje ugovora“, nastavio je Fuchs.
„To je uglavnom Grad Zagreb, gdje od ukupno 47 tisuća učenika njih 35 tisuća pohađa nastavu u dvije smjene. Tu imamo najveći problem s projektiranjem i potpisivanjem ugovora, iako sredstva stoje na raspolaganju.
Zahvaljujem svim jedinicama lokalne samouprave na ogromnom poslu odrađenom na dozvolama i papirima kako bi se ovaj investicijski ciklus mogao ostvariti“, rekao je ministar.
Glasovac: Imate li najranjivijima ponuditi išta osim beskonačnih lista čekanja?
Sabina Glasovac (SDP) pitala je ministra Alena Ružića smatra li da sustav socijalne skrbi funkcionira, s obzirom na velik broj građana koji čekaju ostvarenje svojih prava.
„Nije moje da pojedinci budu zadovoljni, već da sustav funkcionira – rekli ste to, ministre. Moje pitanje je: mislite li da funkcionira kada u kolovozu i dalje 97 tisuća ljudi čeka na svoje pravo na inkluzivni dodatak, neki i više od godinu dana?
Funkcionira li ako 20 tisuća osoba s invaliditetom čeka na osobnog asistenta, a roditeljima čija su djeca imala pravo na osobnog asistenta vrijeme skrbi kompenzira se s tri eura po satu? Vi kao ministar imate bruto deset puta više eura po satu.
Funkcionira li ako 20 tisuća ljudi čeka i deset godina na mjesto u domu za umirovljenike? Funkcionira li ako država, građani i KBC-i plaćaju sudske presude zbog nezakonitog dijeljenja otkaza?
Imate li vi išta ponuditi najranjivijim slojevima našeg društva osim beskonačnih lista čekanja?“, pitala je zastupnica.
Ružić je rekao da se pitanje temelji na „nizu netočnih podataka u formatu populističkog pozorišta“.
„Dvadeset tisuća osoba s invaliditetom ne može čekati na osobnog asistenta jer u Hrvatskoj imamo 6700 osobnih asistenata, a u postupku obrade je ukupno 2006 zahtjeva. Njih 1900 je u aktivnoj obradi, a ostali su u fazi odobravanja“, naveo je.
Osvrnuo se i na naknadu od tri eura po satu:
„Presuda Ustavnog suda iz prosinca 2025., nakon koje je uslijedila odluka Vlade RH, odnosi se na naknadu za prijelazno razdoblje. Nakon odluke Ustavnog suda trebalo je donijeti pravilnik, koji je stupio na snagu u lipnju ove godine. To je pravilnik o mjerilima za novu kategoriju i proširenje prava na osobnu asistenciju, a temeljem toga posebnom odlukom donesena je cijena naknade.
Medijski spin je da su tri eura cijena rada roditelja. To je spin, kao što ni 11 eura nije plaća osobnog asistenta, nego cijena bruto satnice.
Cijena pruženog rada osobnog asistenta bila je šest eura. To je neto cijena, a ovo je naknada za propuštenu uslugu koja ljudima koji na nju imaju pravo u prosjeku neto iznosi od 4500 do 6000 ili 7000 eura“, rekao je ministar.
Štromar pitao koliko se zgrada javilo za sufinanciranje dizala
Zastupnik Predrag Štromar (HNS) pitao je ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića o javnom pozivu za sufinanciranje ugradnje dizala otvorenom ove godine. Zanimalo ga je koliko je bilo interesa gradova i za koliko je zgrada osiguran novac.
Bačić: Prijavilo se 480 zgrada, daleko iznad očekivanja
„Za ugradnju dizala u zgrade s tri i više katova prijavilo se njih 480, daleko iznad naših očekivanja. Prve analize govore da je prosječan trošak ugradnje dizala oko 115 tisuća eura.
Zakonom smo predvidjeli da Republika Hrvatska sufinancira 33 posto, odnosno trećinu troškova. Po dizalu ćemo, dakle, sufinancirati oko 35 tisuća eura.
Na taj se poziv javilo i više od 20 jedinica lokalne samouprave koje se namjeravaju uključiti u sufinanciranje – Zagreb, Slavonski Brod, Pula i drugi”, odgovorio je ministar Bačić.
„Do kraja godine napravit ćemo cjelokupnu analizu i krenuti u potpisivanje ugovora. Ove godine osigurano je dva milijuna eura, a potrebno je oko 15 milijuna eura kako bismo riješili i potpisali ugovore za svih 480 zahtjeva.
Nadam se da ćemo do kraja ove i tijekom iduće godine taj projekt realizirati. Iduće godine bit će raspisan novi javni poziv.“, zaključio je ministar.
Pupovac o nezakonitom otpadu i vjetroelektranama
Milorad Pupovac (SDSS) pitanje je postavio ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković o nezakonito odloženom otpadu kod Benkovca i Gračaca, kao i o planiranoj izgradnji vjetroelektrana.
„Donijeli ste plan o sanaciji najmanje 6500 tona nezakonito deponiranog i opasnog otpada kod Benkovca. Taj prvi korak pozdravljam i drago mi je da nismo govorili gluhima.
Podsjećam da smo govorili i o najmanje 3500 tona opasnog otpada kod Gračaca, u neposrednoj blizini jezera Štikada, koje napaja lokalni vodovod. Pozivam vas da što prije usvojite plan sanacije i ovog deponija.
Podsjećam vas i da zaustavite plan prekomjerne izgradnje vjetroelektrana na istočnom dijelu općine Gračac.“
Vučković: Benkovačka izvorišta nisu ugrožena
Ministrica Marija Vučković odgovorila je:
„Vezano uz pokretanje sanacije nelegalno odloženog otpada u Benkovcu, uskoro ćemo napraviti plan sanacije, a potom će se pokrenuti stvarni radovi na terenu.
Ističem da je 1. rujna održana sjednica Stručnog povjerenstva za vodu za ljudsku potrošnju, u kojem su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša. Utvrđeno je da benkovačka izvorišta nisu ugrožena, ali nastavit će se pratiti situacija.“
„Štikada – ta je lokacija također predviđena za sanaciju prošlogodišnjim izmjenama Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Sada još ne možemo donijeti odluku, ali vjerujem da ćemo uskoro donijeti odluku o pokretanju sanacije“, odgovorila je.
Vučković o vjetroelektranama: Razumijemo zabrinutost javnosti
„Što se tiče vjetroelektrana, prema informacijama koje imam, riječ je o potencijalnim zahvatima koji su kao mogućnost uvršteni u nadležni prostorni plan 2015. godine.
U ovom trenutku Ministarstvo zaštite okoliša provodi službene postupke procjene utjecaja na okoliš. Sve će informacije biti dostupne javnosti. S dužnom pažnjom provodit ćemo te postupke.
Razumijemo sve komentare javnosti koji govore o potrebi sagledavanja kumulativnog utjecaja. To je važan dio i novog Zakona o zaštiti okoliša, koji će uskoro biti upućen u savjetovanje“, navela je ministrica.
Burić o modernizaciji vojske
Majda Burić (HDZ) pitala je premijera Andreja Plenkovića o modernizaciji Hrvatske vojske i nabavi južnokorejskog raketnog sustava Chunmoo.
„Prošli tjedan ministar obrane Ivan Anušić potpisao je povijesni ugovor o nabavi južnokorejskog raketnog sustava. Nakon Rafalea, to je najveća investicija u modernizaciju vojske od Domovinskog rata. S raketnim sustavom Chunmoo Hrvatska dobiva raketne sposobnosti kao nikad prije. Chunmoo u slobodnom prijevodu novinari nazivaju ‘nebeskim oružjem’.
Premijeru, možete li nam pobliže objasniti kako će se sustav uklopiti u Oružane snage? U kontekstu sve glasnijih prijetnji iz susjedstva, možemo li reći da Republika Hrvatska ima sredstva za odvraćanje bilo kakve ugroze?“
Plenković je odgovorio:
„Mi smo od 2016. do danas povećali izdvajanja za obranu za 208 posto. Ako toliko povećate izdvajanja, znači da vam je taj resor važan i da ulaganjem u Hrvatsku vojsku Hrvatska postaje sigurnija, odvraćajuće snažnija i, uz zaštitu nacionalnih interesa, vrlo sposobna članica NATO-a i Europske unije za participiranje u drugim međunarodnim misijama.
Kad gledamo preuzete međunarodne obveze, kao i sve članice NATO-a, lani smo u Haagu prihvatili ambiciju da izdvajanja za obranu do 2035. dosegnu 3,5 posto BDP-a, a povrh toga još 1,5 posto za ulaganja i investicije povezane s obranom. Mi radimo na tom cilju.
Važan segment ulaganja je modernizacija i ulaganje u opremu vojske, nakon što smo prava hrvatskog vojnika, nakon niza godina, stavili u fokus i nakon što smo ulagali u infrastrukturu.
Sada je prisutnost Hrvatske vojske u Belom Manastiru u Baranji velika investicija Ministarstva obrane. Kad gledamo naše sposobnosti koje dižu vojsku na višu razinu, tu su Rafalei, koji su iz korijena promijenili snagu Hrvatske vojske. Vježbe iznad Slavonije dovode nas u poziciju da imamo sposobnosti o kojima su hrvatski piloti samo sanjali.
Plenković o susjedstvu: ‘Pratimo što tko radi’
Naše okruženje – pratimo što tko radi. Ako vidimo da u okruženju dolazi do integracije kineskih hipersoničnih raketa na zrakoplove ruske proizvodnje, onda Hrvatska mora gledati kako ojačati svoje sposobnosti.
Zato smo uložili ne samo u Rafalee, Black Hawkove i Bradleyje, HIMARS-e i aktivnosti vezane uz protuzračnu obranu, nego smo odlučili nabaviti i novi dalekometni sustav bacača raketa i balističkih projektila Chunmoo, kakve imaju Norveška, Estonija i Poljska.
Time želimo imati odvraćajuće sposobnosti i poslati jasnu poruku da Hrvatska želi mir sa susjedima, ali jednako tako da je snažna i da može odgovoriti na bilo koju ugrozu u budućnosti.“
Ivica Kukavica (DP) – pitanje ministru Damiru Habijanu
Ivica Kukavica postavio je pitanje ministru Damiru Habijanu:
„Nedavno je u Beogradu pokopan ratni zločinac Ratko Mladić. Krvavi trag koji je ostavio, od Knina, Kijeva, Kruševa, Škabrnje, Zadra, Biograda, Sinja, Peruće… zabrinjava. Pokopan je uz najviše državne, vojne i crkvene počasti. Za mene je to neočekivano, ali mi je žao što smo se mi svojih generala 2000. godine odrekli, a Srbija i danas slavi generale poput Šljivančanina i njega.
Problem vidim i u dolasku poglavara Crkve s više od 300 svećenika. Imamo puno slučajeva nepravednih presuda. Jedna od njih bila je i novinaru Juriću, koji je na našim sudovima osuđen, ispada, zato što je govorio istinu. Mi kao država i građani moramo biti sigurni da imamo jake institucije.
Ratku Mladiću, nažalost, nije suđeno za zločine u Hrvatskoj. Pitanje je, uz najave da će Francuska tražiti izručenje ratnog zločinca, koji su naši mehanizmi da odgovorimo na izazove i imamo li načina rehabilitirati presude za koje sada ispada da nisu bile u skladu sa zakonom?“
Habijan: Srbija nije prošla katarzu
Habijan je odgovorio:
„Prvi dio – komentar komemoracije i sprovoda ratnog zločinca Ratka Mladića. Ponovit ću ono što su predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i ostali dužnosnici istaknuli. Riječ je o osobi koja je prva nakon Drugog svjetskog rata osuđena za kazneno djelo genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i još osam drugih kaznenih djela, za što je pravomoćno proglašena krivom i osuđena na doživotni zatvor. To je činjenica.
Riječ je o zločinima i na području Republike Hrvatske. Prošli ste njegov krvavi trag, ali tu su i Srebrenica i Sarajevo, što dovoljno govori o težini zločina. Nažalost, za zločine u Hrvatskoj – Škabrnju i ostala područja – na Haaškom sudu nije procesuiran.
Činjenica da je na sprovodu i komemoraciji bio istaknut broj srpskih dužnosnika govori da se Srbija sa svojom prošlošću nije obračunala i da nije prošla katarzu. To nije dobra poruka, pogotovo ako želi postati članica Europske unije.
Govoreći o pravosuđu, spomenuli ste jednu presudu. Ja kao ministar i predstavnik izvršne vlasti moram poštovati trodiobu vlasti, ali samostalnost i neovisnost nisu isto što i odgovornost. Sudbena vlast mora biti svjesna odgovornosti presude jer ona šalje svojevrsnu poruku.“
Hajdaš-Dončić Plenkoviću: ‘Vi ste mecena korupcije’
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić također je govorio o slučaju otpada u Gospiću:
„Iza vas nije nekoliko slučajnih incidenata, nego kronologija korupcije i urušavanja institucija. Žalac i softver, Škugor i INA, Beroš i medicinska oprema, Hrvatske šume, Lastovo, divljanje autohuligana u Rijeci, ubojstvo žene u Slatini, Državni inspektorat koji je koruptivan i otpadna mafija – sve se to događa u Hrvatskoj i tek kad ljudi izađu na ulicu s opravdanim bijesom, reagirate. Ali ne tako da imate cjelovito rješenje, nego samo da sanirate štetu.
Trideset i sedam tisuća tona otpada. Vi niste predsjednik Vlade kojem se slučajno događa korupcija. Vi ste mecena korupcije, koji ima koristi od korupcije.
Nakon svega, zar još imate obraza sjediti i prebacivati odgovornost na nekog drugog?“
Plenković je odgovorio:
„Hvala na recitaciji. Nadam se da znate kako se preziva vaš punac. Trebali biste. Čuo sam da ga ne poznajete. To je radi sjajnog kredibiliteta koji imate.
Noćas sam malo čitao ono što inače ne gledam ni ne slušam. Izgovarali ste da, da postoje odredbe Kaznenog zakona kao prije, bili biste prilično blizu kvalifikaciji uznemiravanja javnosti lažnim informacijama. Tog kaznenog djela, srećom, nemamo više.
Što se ne držite Poznanovca? Vi ste bili župan, Kolar vas je naslijedio. Kako to da dozvole koje daju u Krapinsko-zagorskoj županiji, a koje poništava Ministarstvo, nisu predmet vašeg interesa? Šutite, napadate firme koje se javljaju na natječaje, a Kolar je, inače, odličan tip za razliku od vas, hvali tu firmu. To je netema.
Slažem se da je Gospić problem. Riješit ćemo ga, a nećete ga riješiti vi. Kao i svaki problem, svaka ovakva situacija varijanta je déjà vua koji smo imali kod covida i potresa: velika drama, država ne radi, sve će riješiti spontana ruka pogurana PR-om lijevog političkog spektra.
Javnost nekad ima dojam da se sve događa slučajno. Nije. To je vaš politički PR za kratkoročni probitak, da biste zasjenili sve što su stvarna naša postignuća.
A nama nakon deset godina govoriti što će ostati iza nas… Možemo o tome cijeli aktualac.“
Vi ste mecena korupcije
Zaključno je Siniša Hajdaš-Dončić rekao:
„Gospić, Lastovo, sudar vlakova, Geodezija, Hrvatske šume, Petar Škorić – jedna ruka, jedan potpis: vaš. A vi ste magistar, je li tako?
Vaš whataboutizam ima samo kod vašeg prijatelja koji je možda mrvicu jači od vas, a to je Vučić. On je na tome doktorirao, vi ste tek magistrirali.
Kad odete, Hrvati vas neće pamtiti kao državnika, nego kao mecenu korupcije i oca ekomafije.“
Branko Kolarić postavio prvo pitanje premijeru
Branko Kolarić (SDP) otvorio je aktualno prijepodne prvim pitanjem premijeru Andreju Plenkoviću.
„Na prvom aktualnom prijepodnevu Sabora obećali ste mi proučiti potrebu izgradnje opće bolnice južno od Save. Prošle su dvije godine. Nadam se da nećemo čekati još dvije.
No, pitat ću vas o Gospiću. Deseci tisuća tona otpada, pa i opasnog, ilegalno su odlagani godinama. Institucije su očito zakazale, a USKOK utvrđuje odgovornost pojedinaca. Hoće li Vlada utvrditi tko je znao, tko je morao znati i tko nije reagirao te hoće li o tome obavijestiti javnost?
Drugo, za dio otpada iz Gospića rješenje tražimo u postrojenjima europskih država. Hoće li ovo biti povod da se u Hrvatskoj izgradi postrojenje za termičku obradu otpada, takozvana energana? Kada možemo očekivati odluku Vlade?“
Plenković je odgovorio:
„Što se tiče Opće bolnice s južne strane Save, znate da je Vlada donijela odluku o izgradnji nove Nacionalne dječje bolnice. Odluke su donesene, projekt je vrijedan oko 230 milijuna eura. Radovi će početi uvođenjem izvođača u posao u listopadu ove godine i Hrvatska će konačno dobiti suvremenu Nacionalnu dječju bolnicu.
Kako bismo odgovorili na izazov da s južne strane Save praktički nemamo zdravstvenu ustanovu za možda i više od 200 tisuća ljudi, namjera Ministarstva zdravstva je da se, u novoj konfiguraciji brojnih zdravstvenih ustanova u Zagrebu, razmotri i to pitanje.
Zdravstvene ustanove danas su, nakon potresa, bitno drukčije nego 2000. godine. Možda imamo zgrade nominalno stare stotinjak godina, ali kada pogledate njihovu obnovu, suvremene protupotresne standarde te ulaganja u opremu i zgrade, imamo gotovo nove bolnice.
Dio zdravstvenih ustanova mogao bi biti smješten u novu zgradu, novu opću bolnicu koja bi se gradila pokraj Nacionalne dječje bolnice kao druga faza. Pritom bi se postojeće zdravstvene ustanove i dalje koristile za dnevne bolnice ili palijativnu skrb, koje je uvijek nedovoljno. To je plan Ministarstva zdravstva i ministrice Irene Hrstić.“
Plenković: ‘Ovo se nije smjelo dogoditi’
Odgovorio je i na pitanje povezano s Gospićem:
“Ovo što se dogodilo nije se smjelo dogoditi. Oni koji su odgovorni za to da je na odlagalištu otpada na području nekadašnjeg PPK Velebit došlo i do odlaganja opasnog otpada, odnosno otpada svojstava koja u neuvjetnim okolnostima mogu imati potencijalno negativne posljedice, odgovarat će.
Koliko znam, kazneni postupak traje, a u njega su uključene i pravne i fizičke osobe. Nadam se da će im u sudskom postupku biti dokazana krivnja.
Institucije? I tu će se provjeriti je li bilo kakvih propusta, odnosno je li eventualno netko bio povezan s nekim tko je doveo do odlaganja opasnog otpada koji tamo nije smio biti. Ako se i to utvrdi, i ti će odgovarati”, odgovorio je Plenković.
Orešković: Kad nemate što krasti, kradete pravo na pitanja
Dalija Orešković (DO i SIP) javila se zbog povrede Poslovnika:
„Prvi put koristim povredu Poslovnika. Tajništvo mi je, na temelju nepostojeće ovlasti, oduzelo pravo da postavim zastupničko pitanje. Kad HDZ nema što ukrasti, onda smo došli do toga da kradete pravo na postavljanje pitanja. Premijer se boji onoga što mu je reklo 100 tisuća građana na prosvjedu, a to je: raspišite izvanredne izbore.“
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao joj je opomenu, uz obrazloženje da u postupku Tajništva ne vidi ništa sporno. Pojasnio je da su u ranijem sazivu zastupnička pitanja mogli postavljati samo klubovi zastupnika, dok se izmjenama Poslovnika to pravo namjeravalo proširiti i na nezavisne zastupnike.
„Do sada je kroz dogovor tih zastupnika jedan postavljao pitanje. Ovoga puta tri zastupnika nisu se dogovorila između sebe pa je Tajništvo Sabora provelo ždrijebanje kao najpravedniji način. To se dogodilo i ne znam što je sporno. To nije povreda Poslovnika. Ako mislite da jest, obratite se Odboru za Ustav“, rekao je Jandroković.
Orešković mu je odgovorila da će to učiniti, no riječ je uzela bez dopuštenja predsjedavajućeg.
„Da vas naučim redu. Vi prvo zatražite riječ, ja vam je dam, pa govorite“, uzvratio joj je Jandroković.
Nakon još jedne upadice Dalije Orešković predsjednik Sabora zaključio je raspravu:
„Kolegice, smirite se, molim vas. Nemojte biti nervozni.“
Počelo redovito zasjedanje Hrvatskog sabora
Hrvatski sabor započeo je redovito zasjedanje, koje traje od 15. rujna do 15. prosinca. Na početku sjednice zastupnici su intoniranjem hrvatske himne „Lijepa naša domovino“ odali počast domovini.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozvao je zastupnike da minutom šutnje odaju počast preminulim zastupnicima, poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i svima koji su izgubili život za Hrvatsku.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti upućen je u hitni postupak.
Sabina Glasovac u ime Kluba SDP-a uložila je prigovor na takvu proceduru. Istaknula je da se mijenjaju 54 od ukupno 122 članka, dok materijal broji 407 stranica i obuhvaća brojna pitanja.
„Sve se stavlja u hitnu proceduru kako bi oni koji ispunjavaju uvjete za mirovinu, profesori i znanstveni savjetnici, mogli raditi do 67. godine u akademskoj godini koja počinje za 15 dana. Poštovani premijeru, vašeg ministra i vašu Vladu to je jako iznenadilo, iako, brat bratu, akademska godina počinje 1. listopada barem posljednjih sto godina“, poručila je.
Zatim je upitala:
“Tko to ove godine mora u mirovinu da se zbog njega u hitnom postupku lomi široki paket izmjena temeljnog zakona o o znanosti i visokom obrazovanju. Odgovor vjerojatno skriva stvarne razloge hitnog postupka. A to nisu razlozi za hitnost.”
Nakon nje javio se i nezavisni zastupnik Josip Jurčević:
„Radi se o paketu zakona koji se pokušao donijeti još 2011. godine, ali tada ih je zbog njihove katastrofalnosti odbio čak i Odbor za znanost. Sada se donose po žurnom postupku. Radi se o sustavnoj političkoj korupciji koja se ne može istražiti bez znanstvene zajednice. Ovime se uvodi diktatura i ukidaju akademske slobode u Hrvatskoj, koje su bile baština čak i u feudalno doba.“
Nakon glasovanja zastupnika odlučeno je da će se o ovom zakonu ipak raspravljati po hitnom postupku, prenosi Danas.hr.
