Bečki regionalni sud za građanske stvari nedavno je donio odluku da se šerijatski zakon može primjenjivati u građanskim sporovima između dvije strane koje su se prethodno složile da će arbitražni sud odlučivati prema islamskom pravu.
Odluka je donesena u sporu između dva muslimanska muškarca, pri čemu je sud naložio jednom od njih da plati 320.000 eura. Muškarac koji je dobio presudu osporio je odluku tvrdeći da je primjena šerijatskog zakona proizvoljna i suprotna temeljim vrijednostima austrijskog prava.
Međutim, sud je presudio da je arbitražna odluka valjana i da ne krši javni poredak ni osnovne ustavne vrijednosti. Regionalni sud je naglasio da se islamske pravne odredbe mogu primijeniti u okviru arbitražnog sporazuma, primjerice u imovinskim sporovima.
Odluka je izazvala oštre reakcije konzervativnih političara i aktivista, koji upozoravaju da ovakav presedan može potaknuti stvaranje “islamskih paralelnih društava” u Austriji. Ministrica za integraciju Claudia Plakolm najavila je da Ministarstvo pravosuđa planira zakonske prijedloge kako bi se u budućnosti onemogućila primjena šerijatskog zakona, primjerice u građanskim brakovima.
Statistike pokazuju da je u bečkim školama islam već dominantna religija među učenicima osnovnih i srednjih škola, s udjelom od oko 41 posto, dok kršćani čine 34,5 posto.
Slična praksa priznavanja šerijatskog zakona postoji i u nekim drugim zapadnim zemljama, primjerice u kanadskoj pokrajini Ontario.
