Ministarstvo poljoprivrede isplatit će potpore i onima koji zbog više sile nisu uspjeli ispuniti svoje obveze
Izrazito toplo i sušno ljeto ostavilo je velike posljedice na poljoprivrednim površinama u Slavoniji.
Najteže je pogođen istočni dio Hrvatske, gdje je nedostatak kiše značajno smanjio prinose kukuruza i soje. Poljoprivrednici upozoravaju da bi se gubici na kraju mogli odraziti i na potrošače kroz više cijene hrane.
Dolaskom jeseni sunce više ne prži kao tijekom ljeta, ali dugotrajna suša i visoke temperature već su ostavile traga na usjevima. Poljoprivrednik Mato Brlošić kaže da Slavoniju u ovakvom stanju nikada prije nije vidio.
“Ovo je katastrofa, Slavonija izgleda kao apokalipsa. Niti više imamo onih jesenskih boja, nalazimo se u nekom prostoru, s obzirom na moje godine nikada tako nije izgledala”, rekao je za RTL Danas.
Suša je smanjila proizvodnju hrane namijenjene i ljudima i stoci, a razdoblje dulje od mjesec dana bez kiše bilo je previše za kukuruz. I prinosi soje znatno su pali. Mario Mandić mlađi navodi da se u uobičajenim uvjetima dobiva između tri i pol i četiri tone po hektaru, dok se ove godine na pojedinim parcelama ubire tek 500 do 800 kilograma.
Gubici su vidljivi i u skladištima. David Sušac ove godine raspolaže s približno 50 posto manje kukuruza nego inače, a upozorava i na mogućnost pojave aflatoksina zbog suše i manjeg zrna.
Istok Hrvatske najviše pogođen
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, najveći manjak oborina zabilježen je u istočnoj Hrvatskoj. U općini Gradište tijekom ljeta pala je tek četvrtina uobičajene količine kiše.
Bojan Stipešević, profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, upozorava da su klimatske promjene sve vidljivije. Kako ističe, uvjeti u Slavoniji sve češće nalikuju onima karakterističnima za Mediteran, pa čak i supsaharsko područje.
“Klima se značajno promijenila. Mi smo učili da je ovo kontinentalni tip umjerene klime, međutim ovo je postao već mediteranski tip klime, s izraženim ekstremima”, rekao je.
Poljoprivrednici već ulaze u novo razdoblje sjetve, no kiše još nema dovoljno. Mato Brlošić ističe da se postavlja pitanje ima li uopće smisla sijati uljanu repicu kada je na pojedinim poljima niknulo tek pet do deset posto zasijanog.
Zbog manjka domaće proizvodnje raste potreba za uvozom, što bi se, prema upozorenjima sugovornika, moglo odraziti i na cijene hrane. David Sušac navodi da se slična situacija bilježi i u susjednim zemljama, dok istodobno rastu troškovi goriva i prijevoza.
Brlošić upozorava da se svako poskupljenje sirovina kasnije dodatno odražava na cijene u trgovinama. Kao primjer navodi da je nekada vrijednost jedne kiflice bila jednaka vrijednosti kilograma žita, dok je danas, kako kaže, za jednu kiflicu potrebno izdvojiti vrijednost čak sedam kilograma žita.
Navodnjavanje kao rješenje
Jedno od ključnih rješenja za sve učestalije suše trebali bi biti sustavi za navodnjavanje. Bojan Stipešević navodi da čak i županije s najboljim rezultatima imaju manje od 15 posto obradivih površina pod navodnjavanjem, dok u nekima taj udio jedva prelazi jedan posto.
“Za ovakvu klimu, gdje nemamo više pojavu suša jedanput u deset godina nego praktički svake treće godine, po logici stvari trebalo bi imati čak i do trećinu poljoprivrednog prostora pod navodnjavanjem”, upozorio je.
Stručnjaci istodobno smatraju da bi se poljoprivrednici dugoročno mogli morati okrenuti kulturama koje su bolje prilagođene novim klimatskim uvjetima. Mario Mandić ipak smatra da pšenica i dalje predstavlja prirodan izbor za Slavoniju.
Zbog posljedica suše i visokih temperatura nekoliko je županija proglasilo elementarnu nepogodu. Ministarstvo poljoprivrede pritom će isplatiti potpore i poljoprivrednicima koji zbog više sile nisu uspjeli ispuniti svoje obveze.
“Bit će još i lijepih dana”, poručio je Mandić.
U to se nadaju i drugi hrvatski poljoprivrednici, čija su polja kukuruza, soje i suncokreta posljedice suše i visokih temperatura ostavile spaljenima, piše Net.hr.
