Hrvatski sabor izglasao je izmjene Prekršajnog zakona kojima se povećavaju maksimalne novčane kazne za pojedine prekršaje te uvodi niz novosti s ciljem ubrzavanja i modernizacije prekršajnih postupaka. Izmjene je podržalo 79 zastupnika, dok ih je 53 bilo suzdržano.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na obveznu elektroničku komunikaciju sa sudovima za državna tijela, jedinice lokalne samouprave, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, tumače i pravne osobe. Građani, odnosno fizičke osobe koje sudjeluju u postupku, neće imati tu obvezu, ali će se moći dobrovoljno uključiti.
Veće kazne i ukidanje pogodnosti pri plaćanju
Izmjenama zakona povećani su i najviši iznosi pojedinih novčanih kazni. Maksimalna kazna koja se može izreći obveznim prekršajnim nalogom povećava se sa 663,61 eura na 1.000 eura, dok je najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja povećan s 265,45 na 390 eura.
Povećana je i gornja granica za prekršaje kod kojih se umjesto novčane sankcije može izreći upozorenje, i to sa 132,72 na 300 eura.
Istodobno se ukida mogućnost plaćanja dvije trećine pravomoćno izrečene novčane kazne nakon što sud potvrdi prekršajni nalog i odbije prigovor.
Od 1. srpnja 2027. godine uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavnih rasprava u prekršajnim postupcima.
Novi zakon o potrošačkim kreditima
Zastupnici su jednoglasno prihvatili i novi Zakon o potrošačkim kreditima kojim se dosadašnji propisi objedinjuju u jedinstveni zakon. Njime se dodatno jača zaštita građana kroz stroža pravila oglašavanja kredita i detaljniju procjenu kreditne sposobnosti.
Građani će sve informacije o kreditnim proizvodima morati dobiti jasno i razumljivo prije sklapanja ugovora, dok će Hrvatska narodna banka detaljnije urediti način procjene kreditne sposobnosti. Financijska agencija pružat će besplatne usluge savjetovanja.
Među novostima je i uvođenje takozvanog prava na zaborav za osobe koje su preboljele onkološku bolest.
Strategija državne imovine do 2035.
Sabor je usvojio i Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do 2035. godine. Cilj je aktivirati većinu strateških državnih nekretnina te povećati iskorištenost zemljišta, stanova, poslovnih prostora i drugih objekata u državnom vlasništvu.
Za provedbu strategije planirano je više od 233 milijuna eura, dok država očekuje prihode od oko 1,23 milijarde eura kroz učinkovitije upravljanje svojom imovinom.
Tijekom saborske rasprave strategiju je kritizirala Sandra Benčić (Možemo!), ustvrdivši da država još uvijek nema potpunu evidenciju vlastitih nekretnina te da se vrijedni resursi godinama rasprodaju bez jasne strategije. Njezine tvrdnje odbacio je HDZ-ov zastupnik Josip Borić, poručivši kako građani ne žele da se Hrvatskom upravlja na način na koji se upravlja Zagrebom.
Na istoj sjednici zastupnici su prihvatili i izvješće o obnovi nakon potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije za 2025. godinu.
