Europska sredstva danas su prisutna gotovo na svakom koraku – od poljoprivrednih gospodarstava i obnovljenih škola do prometne infrastrukture, zdravstvenih ustanova i velikih projekata. No uz pitanje koliko je novca Hrvatska povukla iz europskih fondova, sve se više postavlja i pitanje na što je taj novac konkretno potrošen.
Utjecaj europskih sredstava pritom nije vidljiv samo u velikim sustavima i projektima. Promjene su prisutne i u svakodnevnom životu građana.
Jedan od primjera odnosi se na hranu i kvalitetu proizvoda dostupnih na europskom tržištu.
“Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uvedena su pravila koja onemogućuju da se na različitim tržištima plasiraju proizvodi bitno različite kvalitete pod istim brendom, bez odgovarajućeg informiranja potrošača”, kaže zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan.
Takva pravila ne obuhvaćaju samo prehrambene proizvode, već i higijenske proizvode, automobile, lijekove te druge proizvode.
Zakonom je također zabranjeno nezakonito korištenje potpora, no zabilježeni su slučajevi u kojima su pojedini korisnici pokušavali javna sredstva iskoristiti za vlastitu korist. Upravo zato europski fondovi imaju uspostavljen sustav kontrole, koji u određenim slučajevima uključuje i istrage Europskog ureda javnog tužitelja.
U Hrvatskoj je trenutno aktivno 99 istraga tog ureda. Dosadašnji postupci rezultirali su s 26 pravomoćnih osuđujućih presuda, dok se procjenjuje da šteta u predmetima koji su još aktivni iznosi oko 601 milijun eura, piše Danas.hr.
