MEDIJSKA PISMENOST

Video | Prijetnje iz digitalnog svijeta: ‘Umjetna inteligencija često može halucinirati’

Uz kritičko mišljenje ovogodišnji Dani medijske pismenosti bave se i umjetnom inteligencijom

Da bi svi znali razlikovati lažne vijesti od pravih, važna je medijska pismenost. A koliko su s njom upoznati naši učenici i kako se zaštititi od opasnosti u digitalnom svijetu?

Lažne vijesti, neprovjerene informacije, neprimjereni sadržaji, o medijskoj pismenosti uče, a da trebaju biti oprezne u online svijetu, ove učenice jako dobro znaju.

“Na društvenim mrežama se dijele sadržaji koji mogu biti uvredljivi, postoji puno lažnih vijesti i često ih ne možemo prepoznati”, kazala je Lara Pešt učenica OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu. “Definitivno ima jako puno ljudi koji ti žele nauditi, jako je puno mržnje pogotovo na društvenim mrežama i općenito negativni sadržaji koji se mogu promovirati”, kazala je Gala Matijašević također učenica OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.

Prema posljednjim istraživanjima, 43 % mladih između 16 i 25 godina imalo je priliku učiti o medijima. O aktualnim temama njih 67 % informira se na internetskim portalima, a za njih 16 % najčešći izvor informacija su influenceri. “Važno je da djeca kroz medijsku pismenost razvijaju kritičko mišljenje, da raspoznaju lažne od pravih vijesti, da ne nasjedaju na ekskluzivne naslove i klikbejtove”, kazala je Sanja Miloloža, učiteljica hrvatskog jezika u OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu.

Uz kritičko mišljenje ovogodišnji Dani medijske pismenosti bave se i umjetnom inteligencijom.

“Na kraju se savjet svodi na isto budimo kritični, vidimo što nam donosi ta umjetna inteligencija jer dosta često ona može halucinirati i izmišljati neke stvari. Prema tome kada pišemo rad ili domaće zadaće ne smijemo se u potpunosti osloniti na alate umjetne inteligencije”, naglašava Robert Tomljenović zamjenik predsjednika Agencije za elektroničke medije.

Znaju to i ovi učenici. Uređuju svoj školski list, a posljednja tema bila je baš umjetna inteligencija.

“Kad nam ona ponudi odgovore oni mogu biti netočni i zastarjeli i zato se ne smijemo baš oslanjati na umjetnu inteligenciju već i sami moramo istražiti”, kazala je Katarina Šaravanja učenica OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu. Za mlade, medijska pismenost važna je i u kontekstu superizborne godine.

“Važno je da obrazuju kroz medijsku pismenost o politici da poslije kad izađu na izbore to njihovo glasanje bude i informirano”, dodala je Ana Dautović, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Ministar Fuchs poručuje – medijsku pismenost u školama potrebno je stalno unapređivati.

Ministar Fuchs poručuje – medijsku pismenost u školama potrebno je stalno unapređivati.

“Mi smo 2019. pokrenuli informatiku i komunikacijsku pismenost kao međupredmetnu temu u školama, a takvih sadržaja sigurno nikad nije dosta”, kazao je Radovan Fuchs ministar znanosti i obrazovanja.

Medijska pismenost vještina je koju treba naučiti. Sadržaji na društvenim mrežama utječu i na mentalno zdravlje. Zbog njih je svaka treća mlada osoba osjećala stres, usamljenost i nižu razinu samopouzdanja, piše Danas.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari