Razgovarate o kupnji namještaja ili odlasku na odmor i odjednom vam se na mobitelu nude baš takve reklame?
“Neprestano se to događa. Pričali smo sinoć o koncertu Bijelog dugmeta pa nam je onda bio predložen članak o Željku Bebeku i zašto više ne nastupa s Bijelim Dugmetom”, kaže Ana iz Zagreba.
“Jednom sam mislio kupiti košarkaški koš kući i izašla mi je odmah reklama za koševe. Ne znam tko to sluša, ali netko sluša sigurno”, smatra Tomislav.
“Pričanje o nečemu, mikrofon ostane upaljen, reklama za to dolazi. Netko kome je u interesu će platiti dobru cijenu za neki podatak koji ga interesira”, smatra još jedan građanin.
Znaju gdje se nalazimo, s kim se družimo i kako se osjećamo
I televizor koji gledate, možda gleda vas.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost Tomislav Vazdar potvrđuje: “Sve je moguće. Svi ti pametni uređaji, zovemo ih pametnima jer su spojeni na internet i na određene servise, svi ti servisi imaju određene algoritme, pametni zvučnici, pametni televizori, svi imaju mikrofon u sebi prikupljaju nekakve informacije”.
A krivi smo mi. Jer sami dozvoljavamo aplikacijama i web stranicama da koriste naše mikrofone, kameru, galeriju, kontakte…
Savjetnik za kibernetičku sigurnost Marko Gulan dodaje: “Rekao bih da mobiteli možda znaju više o nama samima nego što mi znamo sami o sebi. Dobar dio tehnologije koju koristimo besplatno, na kraju dana smo mi proizvod i mi smo ti koji se dalje prodajemo klijentima”.
Pa tako uređaji znaju gdje se nalazimo, koje lokacije često posjećujemo, s kim se družimo, ali i kako se osjećamo. A sve to kako bi se naši podaci prodali komercijalnim tvrtkama.
Tomislav Vazdar zaključuje: “Kad znamo emocionalno stanje čovjeka onda mu možemo još konkretnije plasirati informacije, i lažne informacije, ne samo komercijalne”.
Dok Marko Gulan ističe: “S jedne strane dobit ćemo personaliziranost u sadržajima, s druge dolazimo u realnu opasnost da gubimo sami sebe, odnosno da možemo biti i vrlo vješto manipulirani”.
Građani nisu zabrinuti
Ipak, istraživanje Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazuje da većina građana nije zabrinuta ni uznemirena gubitkom jednog od osnovnih ljudskih prava – ono na privatnost.
Tako Helena iz Zagreba smatra da je prisluškivanje čak i korisno: “Nekad mi dobro dođe, ono što mislim, to se i pojavi. Nije mi OK, ali kao naučila sam živjet s tim amo tako reći”.
Tomislav dodaje: “Znaju o nama pa onda eto i to, ništa posebno”.
Dok još jedan građanin smatra: “Sad mi nije problem, nisam toliko bitan tim velikim firmama. Ali s vremenom bi moglo biti problem”.
Jedini lijek, kažu stručnjaci – redovito ažurirati software na mobilnim uređajima i provjeravati na što pristajemo kad dajemo privole, prenosi Danas.hr.
