Putin je u dvosatnom intervjuu razgovarao s američkim konzervativnim televizijskim voditeljem Tuckerom Carlsonom te je poručio kako Rusija ne želi nikakvo širenje rata koji je trenutačno unutar ukrajinskih granica
Rusija nema nikakav interes napasti Poljsku ili Latviju, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u prvom razgovoru za neki zapadni mediji nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Putin je u dvosatnom intervjuu razgovarao s američkim konzervativnim televizijskim voditeljem Tuckerom Carlsonom koji ga je na početku pitao zašto misli da bi Sjedinjene Američke Države mogle pokrenuti napad na Rusiju. Putin mu je odbrusio: “Nisam to rekao. Je li ovo talk show ili ozbiljan intervju”, pitao ga je na što je američki novinar nasmijao.
Ruski je predsjednik poručio kako Rusija ne želi nikakvo širenje rata koji je trenutačno unutar ukrajinskih granica.
‘Bilo bi smiješno da nije tužno’
“Globalni rat ne dolazi u obzir. To se protivi zdravom razumu, jer bi takav rat doveo čovječanstvo na rub uništenja. Isto tako, Rusija nema nikakve interese ni u Poljskoj, Latviji, ni nigdje. Samo u jednom slučaju možemo uzvratiti, a to je ako dođe do napada na Rusiju iz, primjerice, Poljske”, poručio je Putin, a prenosi Reuters.
Putin je pričao na ruskom, a njegove su izjave prevodili na engleski. Više od pola sata je govorio o povijesti istočne Europe, počevši od uspostave ruske države u 9. stoljeću. Ponovio je svoja opravdanja za rusku invaziju, uključujući i određene neistine o povijesti Ukrajine, njegovo stajalište o raspadu Sovjetskog saveza i širenja NATO-a te ponovio tvrdnju da je Ukrajina “prožeta neonacistima”.
Dotaknuo se i početka invazije ponavljajući da “Rusija nije napala Ukrajinu”. Prema njemu, Moskva je samo odgovorila na prijetnje vlastitoj nacionalnoj sigurnosti.
Intervju je započeo s dugim osvrtom na odnose Rusije s Ukrajinom, Poljskom i drugim zemljama, a dugo je vremena negodovao jer je, naveo je, Ukrajina bila na rubu dogovora o okončanju neprijateljstva tijekom pregovora u Istanbulu još u travnju 2022., nakon što su se ruske trupe povukle iz neposredne blizine Kijeva.
“Pa neka sad misle kao preokrenuti situaciju”, kazao je. “Nismo protiv toga. Bilo bi smiješno da nije tako tužno. Beskrajna mobilizacija u Ukrajini, histerija, domaći problemi, prije ili kasnije će rezultirati sporazumom”, kazao je.
Putin je posebno tu svalio krivnju na bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona koji je napustio britanski parlament u lipnju 2023. Ruski predsjednik tvrdi da je upravo Johnson kao premijer odvratio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.
Uvjeren da će se prije ili kasnije Rusija i Ukrajina dogovoriti, a on, tvrdi, želi da se ova situacija riješi putem pregovora.
‘Neka SAD prestane slati oružje Ukrajini i rat će biti gotov u par tjedana’
“Rusija još uvijek nije postigla ciljeve koji su određeni ovom specijalnom vojnom operacijom. Zapad je počeo shvaćati kako je nemoguće strateški poraziti Rusiju. Sada je vrijeme da razmisle kako i što dalje. Mi smo za dijalog spremni”, poručio je Putin te je naglasio kako je njegova zemlja, unatoč svim sankcijama s kojima se suočila “postala najjača europska ekonomija 2023. godine”.
Upitan može li se sjetiti zadnjeg puta kada je razgovarao s američkim predsjednikom Joe Bidenom, Putin je rekao da ne može. Vjeruje da su zadnji put pričali prije veljače 2022. godine, odnosno početka ruske invazije na Ukrajinu.
“Zašto bih trebao sve pamtiti? Imam puno svojih stvari koje radim i domaće političke teme”, kazao je pa poručio da će rat biti gotov u nekoliko tjedana ako SAD prestane slati oružje Ukrajini.
Osvrnuo se Putin i na Sjedinjene Američke Države te dodao kako vjeruje u obnavljanje komunikacije.
“Do toga će doći ako se SAD-e naviknu da se svijet mijenja. Moraju se prilagoditi novom svijetu i novim odnosima snaga. S nekim prijašnjim američkim predsjednicima imao sam uistinu dobar odnos. Prvenstveno mislim na Georgea Busha mlađeg kojeg su mnogi podcjenjivali, ali je bio vrlo dobar. Shvaćao je puno toga i dobro je radio. Sličan odnos sam imao i s Donaldom Trumpom. Ali, ponavljam, ako ideja dominacije ostane pod svaku cijenu u američkoj javnosti ništa se neće promijeniti”, kazao je Putin te je dodao kako je svima jasno da su “Amerikanci uništili plinovod Sjeverni tok”.
Također je rekao da vjeruje kako je moguće postići dogovor o oslobađanju američkog novinara Evana Gershkovicha koji se nalazi u pritvoru u Rusiji već godinu dana i čeka suđenje zbog optužbi za špijunažu. Sugerirao je da Moskva zauzvrat želi da Njemačka oslobodi Vadima Krasikova, koji je 2019. osuđen za ubojstvo čečenskog disidenta u Berlinu, iako ga nije eksplicitno spomenuo imenom.
Putin je tvrdio da je Gershovich “uhvaćen na djelu dok je izvlačio povjerljive informacije” i naveo da je “radio za američke specijalne službe”.
Carlson ga nije pitao ništa o navodnim ratnim zločinima ruskih vojnika u Buči i drugim ukrajinskim gradovima, prisilnom odvođenju ukrajinske djecu u Rusiju zbog čega je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za njegovim uhićenjem. Nije se dotaknuo ni sumnjivih smrti Putinovih političkih suparnika ili zatvaranju oporbenog vođe i najžešćeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog.
U videu koji je objavljen prije intervjua, Carlson je rekao da je želio razgovarati s Putinom dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”, a i tvrdio je da su “mediji engleskog govornog područja korumpirani i lažu svojim čitateljima i gledateljima”.
“Većina Amerikanaca nema pojma što se događa u ovoj regiji, Rusiji ili dalje u Ukrajini. Ali bi trebali znati budući da plaćaju dosta za to”, poručio je.
Carlson je u početku slovio za osobu koja brani rusku invaziju na Ukrajinu. Kad je sredinom veljače u 2022. Putin okupio ruske trupe na ukrajinskoj granici, činilo se da Carlson ponavlja Putinove riječi tvrdeći da je sukob koji se sprema samo običan “granični spor”, prenosi Guardian.
