Kako objasniti to što Putin danas čini Ukrajini? ‘Nakon tog njegovog govora kad pogledate kartu pred 1. svjetski rat, shvatite da je on megalomanijak’
Osmog dana rata u Ukrajini puno je pitanja o tome zašto Vladimir Putin čini to što čini s tim ratom u susjednoj zemlji. Što je tom čovjeku uopće? Pa kad je riječ o čovjeku, posebno ovom, mnoštvo odgovora na pitanja o njemu može se pronaći u njegovom djetinjstvu…
Od prvih trenutaka govora u kojem je Putin najavio masovnu ratnu invaziju na Ukrajinu, bilo je jasno da će uspjeh njegovog daleko najvećeg rata što ga je pokrenuo, najviše ovisiti o tome hoće li Ukrajina vojno izdržati prvih nekoliko dana udara. O tome je nakon samo pet sati rata za RTL.hr govorio vojni analitičar Igor Tabak.
Osmi je dan rata i sve je jasnije da je Putin protiv sebe čvrsto ujedinio ne samo donedavno razdrmani NATO, nego i do jučer nemalo razjedinjenu Europsku uniju i šire od toga.
Mihail Hodorkovski, jedan od najistaknutijih kritičara Kremlja, već duže vrijeme u egzilu u Londonu, jučer je rat u Ukrajini ocijenio kao Putinovo političko samoubojstvo.
Hodorkovski je rekao da je Putin, osim što je već i sam napad na Ukrajinu budalaština sama po sebi, počinio niz taktičkih pogrešaka u toj invaziji. O tome svjedoči očito podcjenjivanje branitelja Ukrajine. Hodorkovski ističe da će Putinov ratni pohod katastrofalno slabiti sadašnju vlast u Kremlju “kako budu pristizali ljesovi s poginulim vojnicima”. Usto:
“On ne može pobijediti u Ukrajini sve kad bi zauzeo i Kijev i Harkiv.”
Hodorkovski stoga Putinovoj vlasti ne daje više od još samo jedne ili dvije godine postojanja. Zašto je Putin onda uopće kretao u tako očitu katastrofu i po sebe i po Rusiju i po Ukrajinu, možda čak i globalno? Kakav ga je to nerv naveo na takve postupke?
Jedan od najvrednijih svjedoka Putinove osobnosti je Vera Gurevič, nekoć njegova učiteljica u osnovnoj školi.
“Na ovoj fotografiji je on u sedmom razredu. U to vrijeme sam i ja bila još sasvim mlada. Putin tada nije bio nešto snažan, ali je bio vrlo drzak. Stalno bi nekome dokazivao da je iznad njega, razmetao se kako bi dokazao da je u stanju obraniti se od nekoga. Što je (kasnije) postajao moćniji, to se sve jasnije ispoljavala ta njegova karakterna osobina”, tako je 2000. godine Vera Gurevič govorila za Spiegel TV.
Njena svjedočanstva su se posljednja dva desetljeća pomno bilježila, što je više prolazilo vrijeme, sve su se ozbiljnije i analizirala. Jedan od upečatljivijih opisa mladog Putina je i slučaj iz doba kad je imao 14 godina i u nekoj tučnjavi svom školskom kolegi – slomio nogu.
“Rekao je da neki razumiju samo nasilje”, ispričala je Vera Gurevič kako joj je pravdao to što je učinio.
Sklonost nasilju je i ono što je Putinu predbacivao svih ovih godina i Mihail Gorbačov, osmi i posljednji generalni tajnik KP SSSR-a, čak i onda kad je Gorbačov naveliko hvalio kad je bilo očito da nasljednik Borisa Jeljcina uspješno popravlja ekonomski i politički razorenu Rusiju koju je od Jeljcina dobio u naslijeđe.
Čak i na vrhuncu svoje podrške Putinu, Gorbačov je navodio da je on, Gorbačov, ipak čovjek “koji je uvijek poštovao zakon”. Prvi i posljednji predsjednik SSSR-a to je navodio kao bitnu točku razlike između sebe i Putina. Osim toga jedan je demokratski ljevičar, drugi nacionalistički desničar, jedan je htio kraj Hladnog rata, drugi pak…
2012. Gorbačov je povodom Putinove najave da će se kandidirati za još jedan mandat kao predsjednik, kazao da je time “pritegnuo vijke na Rusiji” i konstatirao da je Rusija postala “utjelovljenje najgorih birokratskih osobina KP SSSR-a.”
U tom svjetlu jučerašnja službena čestitka Vladimira Putina Gorbačovu povodom 91. rođendana čovjeka koji je obilježio kraj 20. stoljeća, zvuči licemjerno:
“Raduje što danas vaše djelo na mnogim razinama pridonosi primjeni prijeko potrebnih društvenih, obrazovnih, dobrotvornih projekata, kao i razvoju međunarodne suradnje.”
Gorbačov je, naime, u prvom redu u pogledu inzistiranja na miru, na totalnom odbacivanju rata, skoro u potpunosti sve ono što Putin nije. Konačno, već i to što je Gorbačov 10-postotni suvlasnik dnevnih novina Novaja Gazeta, više nego dovoljno govori o razlici između njih dvojice.
Riječ je o nezavisnom listu koji je skoro 29 godina izlaženja, kritiziranja vlasti i nebrojene istraživačke novinarske projekte platio životima nizom svojih novinara i urednika, od kojih je Ana Politkovskaja tek jedna od mnogih. Redom je riječ o ljudima pobijenima tijekom dva desetljeća vlasti Putina nad Rusijom.
A Putin danas i njegovi planovi s ratnim pohodom na Ukrajinu, o čemu je tu riječ? O tome je nedavno doajen političkih znanosti s Freie Universität Berlin Gero Neugebauer kazao ovako:
“Kad se iščitava taj njegov govor, postaje jasno da on želi uspostaviti onu staru Rusiju. Pa ako se pogleda na zemljopisnu kartu pred Prvi svjetski rat, vidi se da je Rusija tada obuhvaćala enormno veća područja, počev od Finske, a to onda upućuje na zaključak da je taj čovjek zapravo megalomanijak.”, prenose RTL Vijesti.
