Tri dana tijekom kojih ne morate na posao čine nešto psihološki, daju dodatnu energiju za četiri radna dana
Poslodavci širom svijeta počeli su testirati četverodnevni radni tjedan što je nakon rada od kuće još jedna promjena koju je pandemija donijela u svijetu rada, prenose Vijesti.hr.
Kako piše Reuters, rasprava o “skandinavskom modelu” koji se temelji na pretpostavci da će produktivnost rasti ako se smanji broj radnih sati nije osobito nova.
Međutim, u posljednje vrijeme opet je aktualna uslijed COVID krize. I to ne samo među vlasnicima kompanija, već i u javnom sektoru te među političarima, piše Poslovni.hr.
Privatni život ili karijera
U Europi španjolska socijalistička vlada razmatra mogućnost uvođenja ovoga modela kako bi ubrzala oporavak gospodarstva. S druge strane, javna uprava u Danskoj i Islandu već radi samo do četvrtka. Čelnik agencije za privremeno zapošljavanje Adecco kaže kako mnoštvo kompanija uvodi kraći radni tjedan, posebno u kontekstu nedostatka radne snage u maloprodaji i ugostiteljstvu.
“Nakon koronakrize ljudi su postali svjesniji da njihovi dotadašnji radni uvjeti nisu bili baš najbolji. Sada smatraju kako ne bi trebali žrtvovati svoj osobni život zbog karijere”, kaže Christophe Caitor, prvi čovjek Adecca.
Na Novom Zelandu kompanija Unilever testira radni tjedan od četiri dana, dok u Japanu treća banka po veličini Mizuho nudi mogućnost svojim 45.000 radnika da rade tri ili četiri dana.
Dok mnogi skeptično gledaju na to koliko će promjene u svijetu rada zaživjeti i nakon kraja pandemije, i španjolska telekomunikacijska kompanija Telefonica među onim je kompanijama koje testiraju četverodnevni radni tjedan.
Za sada u tom režimu radi 10 posto njezinih zaposlenika na matičnom tržištu. Ako rezultati koji se tiču produktivnosti ostanu zadovoljavajući, u skraćeni radni tjedan bi se uključilo još sudionika, kaže Reutersov izvor upoznat s planovima kompanije.
Telefonica je radnicima koji rade skraćeno smanjila plaću za 15 posto, no poslodavci u drugim zemljama namjeravaju ponuditi punu plaću, unatoč manjem broju odrađenih sati.
U danskoj općini Odsherred 300 službenika radi četiri dana u tjednu uz punu plaću u sklopu trogodišnjeg testa. “Zaposlenici su bili fantastično uzbuđeni zbog slobodnog petka”, kaže načelnik Claus Steen Madsen.
“Tri dana tijekom kojih ne morate na posao čine nešto psihološki, daju dodatnu energiju za četiri radna dana”, kaže Madsen. Dodaje kako Odsherred ne planira promijeniti ovaj fleksibilni model i “vratiti se na staro”.
U Španjolskoj pak ministarstvo industrije razmatra 50 milijuna eura vrijedan pilot program kako bi kompanijama pomoglo u smanjivanju radnih sati, a bez snižavanja plaća.
Kontrolirani eksperiment
Progresivna stranka Mas Pais, koja je na nedavnim regionalnim izborima u Madridu osvojila 17 posto glasova, traži od vladajuće lijeve koalicije usvajanje tog projekta. Hector Tejero, politički tajnik Mas Paisa, pojašnjava kako bi kompanije dobile određeni iznos za svakog radnika koji radi skraćeno, a taj bi novac mogle iskoristiti kako žele.
Stranka promatra ovaj program kao kontrolirani eksperiment utjecaja na produktivnost i profitabilnost pri manjem broju radnih sati u cijelom nizu sektora. Neke španjolske kompanije već bilježe odlične rezultate.
Tako je informatička kompanija Software El Sol iz Andaluzije uvela četverodnevni radni tjedan bez smanjenja plaće, a od početka pokusa povećala je broj zaposlenih za 15 posto.
“Prodaja je porasla 20 posto, a izostanci s posla dramatično su se smanjili; zadovoljstvo zaposlenika i klijenata također je poraslo, zajedno s produktivnošću”, tvrdi direktor marketinga Pedro Cortes.
Carlos Victoria, ekonomist u španjolskoj poslovnoj školi ESADE kaže kako će u nekim sektorima biit jednostavnije reorganizirati radne procese i smanjiti radne sate, no postoje sektori kod kojih bi kraće radno vrijeme izravno utjecalo na smanjenje proizvodnje.
“Razmatranje četverodnevnog radnog tjedna kao budućnosti svijeta rada još je preuranjeno, barem u kratkom roku”, smatra Victoria.