Radovi na izgradnji punog profila Istarskog ipsilona primiču se kraju izgradnjom dionice od Pazina do tunela Učka, no na mreži istarskih autocesta preostalo je još nekoliko značajnih zahvata, među kojima je najveći svakako izgradnja druge dionice tunela, a nakon toga i izgradnja punog profila na dionici do Matulja.
Dario Silić, direktor Bina istre, koncesionara na Istarskom ipsilonu, ističe kako će dionica od Pazina do tunela u promet biti puštena već ove godine, u kojoj započinju i intenzivni radovi na probijanju druge cijevi tunela, piše Glas Istre.
– Na dosadašnjim fazama izgradnje Istarskog ipsilona izvođač je, dobrom organizacijom i intenzivnim tempom, uvijek uspio dovršiti radove prema planu, pa tako je i prva dionica Rogovići – Cerovlje u dužini od 12 kilometara puštena u promet u ugovorenim rokovima i to u studenom prošle godine. Na preostalih 16 kilometara radovi napreduju i brže u odnosu na plan pa smo si postavili novi cilj, pustiti u promet dionicu Cerovlje – Vranja i prije ugovorenog roka koji istječe u studenom 2021. Ukoliko ne budemo naišli na tehničke poteškoće, dionica bi bila puštena u promet već tijekom ljeta 2021.
– Svečano otvaranje radova za izgradnju druge cijevi tunela Učka obilježeno je 17. prosinca, no nakon svečanosti ne vide se radnici i strojevi na gradilištu. Kada će zaista započeti radovi na bušenju tunela?
– Da, nakon potpisivanja izmjena i dopuna ugovora o izgradnji, krajem prosinca 2020. godine službeno su krenuli radovi na izgradnji druge cijevi tunela Učka, čime je započeo teći ugovorni rok izgradnje dionice Vranja – Tunel Učka od 42 mjeseca.
Inženjeri koje je angažirao izvođač radova, trenutno rade na tehničkim pripremama vezanim za prvu etapu zahvata, tj. izgradnju pristupne ceste za potrebe teške mehanizacije koja će biti angažirana na proboju tunela, kao i na organizaciji cjelokupne logistike. Ova pristupna cesta je ključna kako bi se radovi na portalu tunela Učka odvijali bez remećenja prometa kroz postojeću tunelsku cijev. Financiranje radova na toj dionica, posebice drugu cijev tunela Učka, osigurao je koncesionar u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Pribavljene su sve građevinske dozvole te osigurano zemljišta za početak gradnje.
– Koji su sve zahvati predviđeni projektom izgradnje dionice koja obuhvaća probijanje druge cijevi tunela i kojom dinamikom će se odvijati?
– Druga cijev tunela Učka obuhvaća izgradnju drugog kolničkog traka od čvora Vranja do tunela Učka, odnosno portala Kvarner, dionice duge osam kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste koja uključuje 5,6 kilometara druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama koje spajaju postojeću tunelsku cijev te izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela Učka. Također, radovi će uključivati izgradnju novog čvora Vranja, izgradnju novog podvožnjaka, izgradnju dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, izgradnju tri nova cestarinska prolaza te izgradnju nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela Učka. Vrijednost investicije podfaze 2B2-1 iznosi oko 1,5 milijardi kuna. Dionica je prilično zahtjevna jer zona radova prolazi kroz geološki osjetljivo područje te treba graditi pod prometom.
– Nakon završetka radova na drugoj cijevi tunela Učka, preostaje dionica do Matulja?
– Moram naglasiti da Bina Istra neće stati s razvojem projekta, ostaje nam razvoj i faze 2B2-2, odnosno dionice od tunela Učka do Matulja, kao i izgradnja vijadukata Mirna i Limska draga te zaustavne trake na pojedinim dionicama. Dat ćemo sve od sebe u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture da po završetku izgradnje druge cijevi tunela Učka, završimo Istarski ipsilon u punom profilu kako je i predviđeno faznom gradnjom iz Ugovora o koncesiji. U tijeku je projektiranje dionice Matulji – Učka, nakon čega će uslijediti postupak otkupa zemljišta. U suradnji s Ministarstvom intenzivno radimo na pripremi razvoja i izgradnje tih dionica. Prioritet je na radovima dupliranja dionice Matulji – Učka kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner prema Rijeci. Ovaj zahvat je ponajprije opravdan većom sigurnošću korisnika i boljom protočnošću na kvarnerskoj strani Ipsilona.
– Na toj dionici velik je broj kuća uz cestu, kako će se rješavati taj problem. Hoće li izgradnja biti moguća bez uklanjanja objekata?
– Postojeća dionica koja vodi od tunela Učka do Matulja u prometu je od 1981. godine, a izgrađena je na temelju propisanih dozvola usklađenih s prostornoplanskom dokumentacijom. Dopuna na puni profil autoceste planira se također u skladu s važećom prostornoplanskom dokumentacijom Primorsko-goranske županije te jedinica lokalne samouprave. Dionica je jako zahtjevna u građevinskom smislu jer se trasa nalazi velikim dijelom u usjeku s jedne strane, dok je s duge strane velik broj kuća koje su sagrađene čak i u zaštitnom pojasu autoceste, što sve otežava gradnju i definiranje optimalne trase, gdje je koncesionar s projektantima našao najbolji način da sačuva što više kuća, ostane u koridoru, štiti okoliš i poštuje mjere sigurnosti prometa.
Osim toga, pored same cestovne infrastrukture, na ovoj dionici planirano je proširenje čvora Anđeli, zatim izgradnja 13 objekata – nadvožnjaka, podvožnjaka, vijadukata te novo odmorište s benzinskom postajom na samom izlazu iz tunela u smjeru Rijeke. Moram istaknuti da će, kao i do sada, izgradnja biti povjerena lokalnoj operativi, a u ovom slučaju onoj s područja Primorsko-goranske županije, što će omogućiti zapošljavanje oko 500 djelatnika te ostanak mladih u PGŽ-u.
– Osim izgradnje punog profila, na ovoj je dionici potrebno izgraditi i niz popratnih objekata i infrastrukturnih elemenata?
– Naravno, očekuje se da će izgradnja ove dionice dovesti do niza ključnih koristi za građane i korisnike Istarskog ipsilona. Prvenstveno bih istaknuo povećanje razine sigurnosti dionice, naime sada bilježimo dvije do tri prometne nezgode s teškim posljedicama godišnje. Pored toga, valja istaknuti i veću protočnost prometa, a time i skraćenje vremena putovanja. Siguran sam da tko god se vozi ljeti prema Rijeci ili Zagrebu, dobro mu je poznata gužva koja se stvara na semaforima u Matuljima.
Nije zanemariv ni doprinos u unapređenje zaštite okoliša. Morate znati da na toj dionici postojeći sustav odvodnje nije adekvatan što za vrijeme jakih kiša uzrokuje poplave na zemljištu uz autocestu, pa i u području kuća za vrijeme jakih kiša. U sklopu nove dionice bit će izgrađen zatvoreni sustav odvodnje, kao viši standard zaštite okoliša te će biti riješena problematiku povremenog poplavljivanja okolnog zemljišta na tom području. Danas na dionici Matulji – Učka sve štetne tvari od vozila uglavnom završavaju u prirodi, dok će se sutra izgradnjom novog zatvorenog sustava odvodnje sve otpadne vode skupljati te pročišćavati prije puštanja u prirodu. Osim toga, na toj dionici predviđeno je postavljanje bukobrana neposredno uz trasu u zoni Veprinac i Matulji, i to u duljini od oko 5 km uz postojeći i planirani novi kolnik autoceste. Također, bit će uložena i sredstva u hortikulturu kako bi se nova trasa i odmorište što bolje uklopili u prirodu. Dobiveni su posebni uvjeti nadležnih ministarstava, nadležnih tijela, Parka prirode Učka, Istarske županije i PGŽ-a.
– Ovaj krak Istarskog ipsilona poznat je i kao značajan gospodarski pravac, što očekujete izgradnjom punog profila autoceste?
– Nadogradnjom sveobuhvatne Transeuropske prometne mreže (TEN-T), čime se primjereno povezuje Istra s ostatkom Hrvatske, poboljšava se gospodarska i socijalna kohezija te se ostvaruju znatne gospodarske koristi. To je posebice važno uzimajući u obzir utjecaj Istarskog Ipsilona na dolazak turista budući da više od 90 posto turista u Istru dolazi automobilom koristeći Istarski ipsilon te da udio Istre u turizmu Hrvatske iznosi skoro 30 posto. Ovaj pravac dodatno će biti valoriziran kada se spoji s dionicom koju planira izgraditi HAC, a koja bi povezivala autocestu A6 Rijeka – Zagreb te A7 s A8 (Matulji – Kanfanar) u koncesiji Bina-Istre. Na taj način će Pula biti autocestom povezana sa Zagrebom. Izračunali smo da će putovanje od Pule do Zagreba tada trajati dva i pol sata.
– Sve to jako dobro zvuči, a kada možemo očekivati početak radova na toj dionici i koji je rok izgradnje?
– Konkretan početak radova na izgradnji dionice tunel Učka-Matulji predviđen je unutar dvije godine, dok će izgradnja trajati otprilike 36 mjeseci. Prije samog početka radova preostaje nam dobiti neophodna odobrenja Koncedenta te konačno zatvoriti financijsku konstrukciju, kao i pripremiti potrebnu dokumentaciju za dobivanje pozitivne ocjene od strane Europske komisije. Mi već sada radimo na tome, iako moram spomenuti kako povremeno nailazimo na opstrukciju od strane pojedinih mještana, o čemu smo razgovarali u više navrata s gradonačelnikom Opatije i njegovim timom, no vjerujem kako ćemo pronaći zajednički jezik i adekvatno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Bila bi zaista šteta da ovako vrijedan projekt koči nezadovoljstvo pojedinaca koji pokušavaju zaustaviti projekt.
– Hoće li zbog pada prihoda uslijed pandemije koronavirusa, Bina Istra tražiti olakšice od Vlade, bilo financijske ili u vidu produljenja koncesijskog ugovora?
– COVID-19 je znatno pogodio i Bina Istru, budući da smo imali preko 30 posto gubitka u prihodima od cestarina ili skoro 100 milijuna kuna gubitka, međutim dobrom organizacijom gradilišta i održavanja Istarskog Ipsilona uspjeli smo stabilizirati društvo i nastaviti radove bez kašnjenja. Tomu je znatno pridonijelo rezanje svih naših operativnih troškova, refinanciranje dugova te pokrivanje gubitka prihoda od cestarina od 50 milijuna kuna u 2020. godini od strane dioničara Bina Istre. U jednom takvom teškom kontekstu poslovanja Bina Istra nije čekala kraj krize te je nastavila s građenjem dionice Pazin-Učka te konstantno i danonoćno razvijala i pripremala gradnju i financiranje dionice Vranja-Učka. Bina Istra nije tražila nikakve olakšice od Vlade niti produžetak koncesije radi utjecaja COVID-19, nego je refinanciranjem kredita i optimizacijom troškova dodatno smanjila opterećenje u državnom proračunu, primjerice za 500 milijuna kuna samo u ove dvije godine.
Time smo još jednom dokazali da su Bina Istra i njezini dioničari odgovorni i pouzdani partneri RH, posebice u kriznim vremenima. Zahvaljujem posebno našim djelatnicima u Bina Istri, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na čelu s ministrom Butkovićem i drugima koji su vjerovali u naš tim i dali nam veliku podršku. Na kraju, moram naglasiti da Bina Istra neće stati s razvojem projekta, ostaju nam pored dionice Matulji – Učka i razvoj faze 2B2-3, vijadukti Mirna i Limska draga, kao i zaustavni trak na pojedinim dionicama i dat ćemo sve od sebe u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture da po završetku ove dionice nastavimo i završimo Istarski ipsilon u punom profilu kako je i predviđeno faznom gradnjom iz Ugovora o koncesiji.
