Putinova aneksija ukrajinskog teritorija, blještavo proslavljena u petak u Kremlju, nije dokaz ofenzivnog uspjeha ruskih snaga, nego defanzivnog straha Rusije. Taj čin daleko je od onoga iz 2014. godine kada je osvojio Krim. Sada je Putinov cilj zadržati otete ukrajinske regije. Njegovi su postupci čin očajnika koji se boji vojnog poraza i poniženja, ali time, nažalost, postaje još opasniji i – sudeći po prošlotjednim sabotažama na naftovodima u Baltičkom moru – prijeti širenjem rata, piše za Telegraph dr. Robert Seely, član vanjskopolitičkog Odbora britanskog parlamenta i stručnjak za hibridno rusko ratovanje.
Sada smo na kraju početka rata u Ukrajini
Putinove geopolitičke fantazije, piše Seely, a to su stvaranje Velike Rusije koja bi uključivala Ukrajinu, razbijanje NATO-a i uspostavljanje globalne protuteže SAD-u – rasule su se. No, malo je vjerojatno da će Putin zbog toga pasti. Sve što znamo o Putinu, govori nam o čovjeku koji će udvostručiti intenzitet rata, a ne usporiti ga.
A nismo ni blizu kraja rusko-ukrajinskog rata, iako smo na kraju početka. To se vidjelo već prošloga mjeseca kada su ukrajinske snage probile ruske položaje oko Harkiva na sjeveroistoku Ukrajine. Ta je pobjeda uvjerila Kijev da vremenom može postići vojnu pobjedu. Za Rusiju je to bio znak da su njezine oružane snage, s lošim moralom i lošim vodstvom, suočene s ponižavajućim porazom.
No, koji je sljedeći korak – pita se Seely u svome komentaru pa nudi odgovor…
‘Već cijelo desetljeće uočava ranjivosti Zapada’
Prošlotjedne eksplozije u ruskim plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru govore da su, bez sumnje, Rusi digli svoje plinovode u zrak. Ove eksplozije ujedno upozoravaju na izravnu prijetnju sabotaže zapadnih internetskih i energetskih veza ispod mora. To su slabe pupčane vrpce modernih ekonomija i modernog načina života koje je ruska mornarica stavila na svoj nišan.
Putinova Rusija već cijelo desetljeće uočava ranjivosti Zapada. Ima napredne podmorničke sposobnosti i vjerojatno je raznijela i turski plinovod 2008. godine te oštetila ukrajinske internetske kabele pod morem 2014. godine. Tu su i ruski kibernetički napadi na obične i sofisticirane zapadne mete. Kremlj shvaća važnost ciljanja informacija, i fizički i psihološki. Zapad je bio bolno spor u reagiranju, uvijek korak iza otkako je Putin 2007. godine objavio novi Hladni rat, prenosi Net.hr.
Nova faza rata: Rusija će se boriti na dva bojišta
U novoj fazi rata Rusija će se boriti na dvije fronte. Prva je vojna u istočnoj i južnoj Ukrajini. Druga je paravan za uništavanje infrastrukture i u Ukrajini i na Zapadu. Obje su dio ruske vojne doktrine, koja moderni sukob vidi kao integraciju vojnih i nevojnih alata.
Vršeći pritisak na napredna zapadna društva, fizičkim ili elektroničkim sabotažama i čestim prijetnjama nuklearnim oružjem, Putin se nada da će Ukrajinci i zapadnjake okrenuti protiv svojih vođa. Ukrajinska privrženost Zapadu, o kojem sada ovisi financijski i vojno, ono je što vojni planeri nazivaju njezinim “centrom gravitacije” i kritičnom slabošću. Putinov cilj ove zime je uništiti tu vezu i političkim putem izboriti pobjedu koju njegova vojska nije uspjela postići na bojištu.
‘Ciljat će energetsku i informacijsku infrastrukturu’
Dakle, piše Seely, u sljedećoj fazi rata ruska strategija je obrambena. Putin će se držati teritorija koje je zauzeo, bacati ruske rezerviste u bitku da ga obrane i prijetiti eskalacijom sukoba ciljajući zapadnu energetsku i informacijsku infrastrukturu. Ako sve to ne uspije, prijetit će nuklearnim oružjem.
Boljševički revolucionar Lav Trocki rekao je: “Možda vas rat ne zanima, ali rat je u vama.” Putin nas smatra metama u svome ratu, a u nadolazećim zimskim mjesecima njegov bi nam se rat mogao još više približiti – zaključio je Robert Seely u svome komentaru za londonski Telegraph.
