KREDIT ILI NE?

Rizično je vrijeme! Glavni ekonomist HNB-a upozorio na rast kamata: ‘Jednu stvar ne bih nikome preporučio’

Photo: Milan Sabic/PIXSELL

Ističe kako bi inflacija bila puno gora da nismo ušli u eurozonu, ali da je inflacija zahvatila i Europu

Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke za HRT je objasnio kako je ulazak u eurozonu mijenja kamatne stope na kredite. Rekao je da predsjednica Europske središnje banke, kao i guverner HNB-a koji sad sjedi u Upravnom vijeću, najavljuju da će biti potreban novi rast kamatnih stopa kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

“Ne možemo zasad dati decidiran odgovor koliko će rasti kamatne stope u Hrvatskoj. To će ovisiti i o potezima Europske središnje banke koja doslovno odlučuje od sastanka do sastanka što učiniti s kamatnim stopama ovisno o najnovijim gospodarskim pokazateljima, a onda i o prelijevanju ovog dosadašnjeg rasta kamatnih stop u europodručju na Hrvatsku, koje je usporeno i odgođeno kroz ovaj naš proces pristupanja koje smanjuje regulatorni trošak i pustilo dodatnu likvidnost bankama”, rekao je.

Euribor rastao s -0,5 na 3

“Šestomjesečni Euribor je rastao s -0,5, to je referentna stopa koju smo spominjali, na otprilike 3 posto. Inače je rastao još i više. Od povećanja ključnih stopa Europske središnje banke on anticipira i budući rast. To je jedan jako veliki porast. Kad bi recimo na kredit od 20 godina kamatna stopa skočila za 3,5 posto to bi značilo rast rate preko 30 posto. To je potencijalno jako velik učinak”, naglasio je.

Dodao je da je i guverner prije više od godine dana govorio da se u nekakvim scenarijima može očekivati rast anuiteta, otplata za 20,30 posto. “Međutim, neće se to dogoditi u kratkom roku iz više razloga. Jedan od razloga su i zakonska ograničenja koja će uvažavati. Imamo više tih ograničenja, ona će taj porast ključnih stopa tek postepeno propuštati u one kamatne stope koje banke naplaćuju na postojeće kredite. I kod novih kredita će isto doći do rasta. I on će vjerojatno isto biti postupan”, naglasio je.

Novi krediti

“Možda građani kad vide da im je kamatna stopa skočila s 2,5 ili 3 posto – ponuda banke za novi kredit – na 3,5 ili koliko… Mi u statistici još ne vidimo rast kamatnih stopa, imamo statistiku do 11. mjeseca. Vidimo samo najave banaka u siječnju da povećavaju kamatne stope zbog zaoštravanja monetarnih uvjeta. Međutim, treba biti svjestan da se tih 3,5 posto sastoji od 3 postotna boda Euribora i 0,5 postotnog boda marže. Za razliku od 2,5 posto prijašnje kamatne stope, gdje je većina bila marža. Oni su puno više izloženi rastu kamatnih stopa. Tu je različit potencijal dodatnog rasta. I treba obratiti pažnju kod kombiniranih stopa, 5 ili 10 godina fiksiranja, neke banke su imale ponude. Sad vam je stopa 3 posto, međutim kad istekne razdoblje fiksiranja od 5 godina onda vam je recimo Euribor +3 posto. To je isto nešto na što trebaju paziti”, upozorio je.

Da nismo uveli euro, inflacija bi bila još gora

Komentirao je povezanost inflacije i ulaska u eurozonu. “Te stope su sigurno niže nego što bi bile da nismo ušli u euro područje. Ako gledamo zemlje srednje i istočne Europe one sve imaju puno više kamatne stope od Hrvatske, znači rejting nam se popravio za 2 stupnja. Država se zadužuje jeftinije nego što bi se zaduživala. Naš ministar financija se do prije nekoliko tjedana zaduživao jeftinije od svog njemačkog kolege. Po statistikama naše kamatne stope su niže nego kamatne stope u Njemačkoj tako da taj ulazak i prilagodba, to popuštanje uvjeta zbog prilagodbe instrumentariju Europske središnje banke je usporio i odgodio zaoštravanje uvjeta financiranja”, naglasio je.

Rekao je da ne može preporučiti nikome da odabere fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. “Svatko mora donijeti odluku za sebe. Ja se moram pobrinuti da informiramo ljude o rizicima. Kod Euribora vidimo relativno velike oscilacije. Kod NRS-a oni koji imaju postojeće kredite isto, taj NRS će isto rasti, još zasad ne vidimo njegov rast. Rizično je vrijeme. Ono što ne bih nikome preporučio je da uzima varijabilnu stopu ako si ne može priuštiti fiksnu. S rastom kamata mogu špekulirati oni koji imaju određenu zalihu, određeni amortizer u dohotku mogu si priuštiti veće rate. Oni koji si ne mogu priuštiti porast rata trebali bi izbjegavati takve stope i trebali bi si nastojati fiksirati kamatnu stopu u nekom razdoblju”, zaključio je, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views