U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u Hrvatskoj trenutno radi 236 pedijatara. Nedostaje ih 90…
Problem manjka liječnika u Hrvatskoj iz dana u dan sve je veći, a osim što nedostaje liječnika obiteljske medicine, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje i pedijatara. Sve više gradova u Hrvatskoj suočava se s tim problemom, a među tim gradovima je i Dugo Selo.
“U Domu zdravlja u Dugom Selu radi samo jedan pedijatar, a stanovnika je gotovo 18 tisuća. Roditelji su van sebe jer jedna osoba ne može pokriti toliko djece pa je liječenje djece ugroženo – ili se konstantno odgađa ili se ne shvaća ozbiljno i ne daju se prave dijagnoze zbog nedostatka vremena. Povremeno dođe pedijatar iz Zagreba da pomogne, ali je to dva ili tri puta tjedno, što je također smiješno jer čak i da radi puno radno vrijeme i dalje je premalo”, kazala je jedna čitateljica Net.hr.
Iako se na nedostatak liječnika upozorava već dugi niz godina, nadležni kao da ne reagiraju na vapaje koji dolaze izu svih dijelova Hrvatske, jer Dugo Selo samo je jedan od takvih strašnih primjera gdje su građani zakinuti za liječničku skrb.
32 pedijatra imaju uvjete za mirovinu
Koliko pedijatara u Hrvatskoj radi, a koliko ih nedostaje? Odgovore na ova ključna pitanja dala nam je Hrvatska liječnička komora. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u Hrvatskoj trenutno radi 236 pedijatara. Njihova prosječna dob je 54 godine, a 90 % njih su žene. Od toga, 36 %, odnosno njih 86, je starije od 60 godina, kazali su nam iz HLK.
U toj grupi od 86 pedijatara, čak 32 pedijatra stariji su od 65 godina, odnosno imaju uvjete za umirovljenje. Od ukupnog broja pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, njih 138 radi u privatnoj ugovornoj ordinaciji, a 98 u domovima zdravlja. Za ustanove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, trenutno se specijalizira 87 specijalizanata pedijatrije.
Prema Mreži javne zdravstvene službe, dokumentu koji definira broj potrebnih liječničkih timova u PZZ-u na pojedinom području, a koji donosi ministar zdravstva, u Hrvatskoj je predviđeno 330 pedijatrijskih timova.
Kada sve te brojke zbrojite i stavite na papir, računica je jasna: u primarnoj zdravstvenoj zaštiti trenutno nedostaje 90 pedijatara, što je šokantan te pomalo zastrašujuć podatak.
Pedijatar je manje atraktivno radno mjesto
“Problem privlačenja novih pedijatara u PZZ-u je isti kao i problem privlačenja obiteljskih liječnika ili ginekologa u PZZ-u. Ta radna mjesta su manje atraktivna od liječničkih radnih mjesta u bolnicama”, pojašnjavaju nam iz Hrvatske liječničke komore.
Da bi privukli liječnike na ova radna mjesta, Hrvatska liječnička komora razradila je niz mjera koje je višekratno predlagala Ministarstvu zdravstva, a koje su usmjerene prema jačanju atraktivnosti specijalizacija za nove, mlade liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
HLK smatra da je prvenstveno potrebno smanjiti broj pacijenata po liječniku što će omogućiti i kvalitetniju prevenciju i rasterećenje specijalističko-konzilijarnog bolničkog sustava. Također, treba uvesti sustavno dugoročno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija.
Jedan od prijedloga HLK je i da se uvede zakonska obveza županijama i Gradu Zagrebu da osiguraju dodatna sredstva za privlačenje liječnika i drugih zdravstvenih radnika u PZZ u svoje županije.
Nedostaju važni pravilnici
Još neke od mjera koje HLK predlaže su liberalizacija prava liječnika u PZZ-u da sami odlučuju o obliku svojeg rada, odnosno da im se olakša odlazak u privatnu praksu unutar PZZ-a koja ima ugovor s HZZO-om (taj oblik rada liječnicima pruža bolje financijske uvjete), omogućavanje prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti, tj. prava na rad liječničke ordinacije na drugog liječnika, liberalizaciju odluke liječnika o promjeni lokacije na kojoj se nalazi ordinacija (ukidanje suglasnosti nadležnog tijela regionalne samouprave) te smanjivanje broja administrativnih procedura koje su liječnici u PZZ-u dužni provoditi tj. njihovo preuzimanje od strane HZZO-a.
Da bi sustav funkcionirao, nedostaju i neki pravilnici, a HLK upozorava na konačno donošenje pravilnika nužnih za početak funkcioniranja grupnih privatnih praksi, pošto nužni pravilnici nisu doneseni već 20 godina, a trebalo bi donijeti i pravilnik o kadrovskim standardima za timove čiji je rok donošenja istekao još u lipnju 2019. godine, a koji bi omogućio zapošljavanja dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika ovisno o opterećenju ordinacije.
Iako su spomenute mjere komunicirali prema nadležnima, za sada se ništa nije pomaklo na bolje. Pedijatara i dalje fali, kao i ostalih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ako se uskoro ne napravi neki drastični zaokret u sustavu, jedino pitanje koje ćemo si postavljati u budućnost je: “A tko će nas liječiti?”…, piše Ines Brežnjak za Net.hr.
