Što Hrvatska ima za prodati, koliko to vrijedi, i ako vrijedi, može li se tako brzo prodati, najbolje zna šef državne imovine Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, u kojemu se nalazi sva imovina, nekretnine i dionice hrvatske države
2016. će dakle biti godina bez novih poreza, ali će po najavama i ministra financija i jučer na RTL-u samog premijera ova prva godina mandata proteći u znaku brze privatizacije imovine koju ima država: od dionica velikih tvrtki do nekretnina i tzv. mrtvog kapitala. Namjeravaju tako prikupiti većinu od četiri milijarde kuna za koliko Vlada ove godine želi smanjiti deficit državnog proračuna.
Gostujući u RTL Direktu, Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), kazao je kako vjeruje da će premijer Tihomir Orešković i Vlada uspjeti u godinu dana doseći zacrtani cilj te je napomenuo kako smatra da će se prvo ići u prodaju ‘mrtvog kapitala’.
Našao sam podatak da je imovina u Vašem portfelju vrijedna 31 milijardu eura. Je li to točan podatak i tko je kada i kako to tako procijenio?
To je jedna procjena iz Instituta za financije od prije nekoliko godina. Koliko što vrijedi, to pokaže tržište koliko što vrijedi.
Dakle, od tog silnog bogatstva ne bi trebao biti problem prodati imovinu kako bi se zakrpala ta rupa od četiri milijarde u proračunu?
Mislim da je ambicija koju je izrazio premijer realna i ta brojka je dohvatljiva.
Koja poduzeća i dionice bi bilo najlakše i najbrže prodati?
Cijela stvar je naznačena kao prodaja mrtvog kapitala. Premijer je govorio kako bi prodavao ono što nije u funkciji. To je kapital koji ne nosi dobit ili zaradu.
Što Vi tretirate kao mrtvi kapital?
Ima mnogo nekretnina, zgrada, zemljišta, stanova poslovnih prostora koji nisu u funkciji ilie ne donose dobit ili onu zaradu kakva se očekuje. Najprije da se proda ono što je u toku, a to su hotel Maestral iz Dubrovnika, hotel Imperijal s Raba, prodaja našeg udjela u Sunčanom Hvaru, Jadran u Crikvenici. Ta četiri bi nas već trebali približiti brojci od 0,8 milijardi kuna.
Zar nije najatraktivnije prodati Croatia osiguranje, Podravku, Končar, HPB?
To je stvar dogovora. Hrvatska poštanska banka, nakon uspješne dokapitalizacije, vrijedi 1,25 milijardi kuna. Brojki ima, pitanje je prioriteta. Mislim da je naglasak na nekretnine koje stoje pa da ih se što prije stavi u prodaju. Imamo i privatnih nekretnina, no svejedno to je tržište. Ako bi država išla s jako niskim cijenama, razorila bi tržište nekretnina.
Što to znači ako bi država išla u prodaju vlastitih stanova? Koliko ih uopće ima?
Srušile bi se cijene. Mi u trgovačkom društvu Državne nekretnine imamo oko 5.000 stanova koji su sređeni i u komercijalnoj eksploataciji, i preuzeli smo oko 1.200 stanova iz vojnog fonda. Međutim, veći dio tih stanova se prodaje na otplatu i kratkoročno nema efekta.
Što je s privatizacijom Podravke, Končara i ostalih na koje gledamo kao ‘obiteljskim srebrom’?
To nisu strateška poduzeća. To nisu vode i šume. Najbolje ide ono što ima burzovni listing, što ima svoju cijenu. Ostale prodaje koje kreću od iskazivanja interesa, procjena – pojest će jako puno vremena, ali i to treba započeti.
Vama privatizacija isto nije baš išla, jedino ste CO uspjeli dobro prodati?
Riješili smo više-manje sve hotele na Jadranu. Uspjelo se sagraditi 25 novih hotela. Imali smo jako dobre poteze što se tiče Hrvatske poštanske banke. Mislim da smo dobro investirali u podravku.
Imate moćniji sektor od pola Vlade, ako pričamo o imovini. Zna li se tko će sjesti na Vaše mjesto?
Potpisao sam zahtjev za razrješenje i stavio mandat na raspolaganje. Nastojat ćemo biti maksimalno korektni i pomoći Vladi koliko je god to moguće.
Zoran Šprajc
