POSTAVLJAJU SE SOFISTICIRANE KAMERE

Smije li policija snimati unutrašnjost vašeg auta? Ustavni stručnjak za raspetljava goruće pitanje!

Idi na originalni članak
Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Ustavni stručnjak Mato Palić u razgovoru za Net.hr ističe da snimanje unutrašnjosti kamerama nije ustavnopravno sporno

Oglas

Situacija na našim cestama konačno bi se mogla popraviti! Naime, hrvatska policija ove godine na prometnice postavlja novi sustav nadzora i upravljanja prometom – Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro), pisao je nedavno Jutarnji list.

Sustav je dio projekta Crocodile, koji je pokrenut na europskoj razini, a uvođenjem će se osigurati koordinirano upravljanje i vođenje prometa i time Hrvatska postaje dio integriranog ITS-a (Inteligentni transportni sustavi) na europskim cestovnim pravcima.

Većina kamera postavit će se u prvoj polovici 2024. godine, a osim brzine, kamere će snimati one koji ne koriste sigurnosni pojas, koriste mobitel tijekom vožnje, kao i motoriste koji skrivaju registarske pločice.

Pravni stručnjaci odmah po najavama počeli su problematizirati koliko je zadiranje kamerama u unutrašnjost vozila zadiranje u zonu privatnosti i narušavanje temeljnih ljudskih prava. Smiju li se uopće takve kamere postaviti?

Palić: ‘Nije ustavnopravno sporno’

Ustavni stručnjak Mato Palić u razgovoru za Net.hr ističe da snimanje unutrašnjosti kamerama nije ustavnopravno sporno. “Nije kršenje. Na vagi, da tako kažem, između te privatnosti koja je spomenuta i sigurnosti u prometu, odnosno prava i sloboda drugih ljudi, ovo drugo je važnije. Nije sporno da nešto na toj vagi prevagne u odnosu na nešto drugo”, pojašnjava nam ovaj stručnjak za tumačenje Ustava.

“Ako govorimo o privatnosti u ovom dijelu da li se netko koristi mobilnim uređajem za vrijeme vožnje na način na koji je to zabranjeno, recimo da drži slušalicu u ruci, a tako se ne smije koristiti, sigurnost drugih sudionika u prometu, neovisno jesu li u vozilima ili su pješaci ili nešto drugo, je važnija vrijednost od privatnosti koja može biti ograničena uporabom uređaja koji su tehnički ili tehnološki takvi da više podataka mogu prikupiti kada se koriste, osim onog osnovnog, a to je brzina”, dodaje.

Ista je stvar i s utvrđivanjem da li je netko vezan sigurnosnim pojasom. “To je jednostavno prekršaj, a korištenje tehničkih uređaja je po zakonu o sigurnosti prometa na cestama i drugim propisima potpuno legalan i dopušten način utvrđivanja činjenica. On je, ako ćemo iskreno, i objektivniji nego što bi bilo neposredno opažanje policijskog službenika, jeste li ili niste koristili mobitel. I on je naknadno provjerljiv, a vi ne možete provjeriti je li policajac nešto vidio”, kaže Palić.

Na vagi između sigurnosti drugih sudionika u prometu, njihovog života i privatnosti nekoga tko upravlja automobilom ili kamionom ili nekim drugim zatvorenim motornim vozilom, apsolutno prevaže prvo navedeno.

“Postoji legitiman cilj, postoji zakonsko ovlaštenje i to je proporcionalno. Nije pretjerano”, kaže Palić, dodajući da je jedina razlika do sada bilo što naša policija nije imala takve vrste kamera, a koristila je kamere da u trenutku kada netko prođe brzinom koja je iznad one koja je podešena na kameri, okine snimku da se može utvrditi registarska oznaka kako bi policija dalje mogla postupati.

“Ovo su očito neki sofisticiraniji uređaji koji daju više detalja”, rekao je Mato Palić u razgovoru za Net.hr.

Exit mobile version