U Hrvatskoj vlada pomama za eurima. Pred mjenjačnicama redovi, a u njima dijelom i oni građani koji ne žele odati porijeklo novca. Potražnja je tolika da se za jedan euro nudi frapantnih 7 kuna i 70 lipa. Kako snalažljivi Hrvati zarađuju na konverziji i koliko – u računici naše ekipe
Mjenjačnice su pod opsadom – i iznenađujuće dobro plaćaju za eure.
“Meni je to nepotrebno, što sam imala, imam na banci i to će se samo promijeniti i to mi je OK”, kazala je Marija Čičmir iz Zagreba.
Građani koji se boje da će ostati bez gotovine, a možda i oni koji ne mogu bankama objasniti porijeklo novca posljednjih dana nagrnuli su u mjenjačnice.
“Ako bi pretpostavili da svi mjenjači dosita propituju i prikupljaju sve podatke, onda zapravo ne bi bilo motiva ići u mjenjačnicu, mogao bih ići u banku gdje je gotovo sigurno da će me tražiti takve podatke”, kazao je porezni savjetnik Ivan Čevizović.
Za razliku od banke koja vaše osobne podatke već ima, u mjenjačnicama ako mijenjate iznose do 15 tisuća kuna nikome ne morate reći niti kako se zovete. Tek za veće iznose će vam zapisati podatke, ali ni to nisu dužni prijaviti – osim ako posumnjaju da nije sve legalno.
DO 200.000 KUNA LOV U MUTNOM?
“Obveza prijave mjenjačkih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, postoji tek kod transakcija većih od 200.000 kuna (ili više očigledno povezanih transakcija koje su zajedno veće od tog iznosa), u roku od tri dana od obavljanja transakcije”, kažu iz Ministarstva financija.
Ovo je labuđi pjev mjenjačnica, kažu stručnjaci, kojima sve ovo budi sumnje.
“Čini mi se da bi oni trebali prijavljivati veće sume, a ne vjerujem da su na to spremni. Zato što im je to zadnji trenutak kada mogu zarađivati i ne vjerujem da su oni spremni nekoga prijaviti, to nije dobro za njihovu reputaciju”, govori prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Boris Podobnik.
Za komentar smo tražili krovnu udrugu mjenjača i pojedine vlasnike mjenjačnica – no svi se poručili – nemaju vremena. Jedva stižu zamijeniti sve kune u eure.
“A naravno da onda mjenjači zbog tako povećane potražnje za eurima, vjerojatno imaju problema kako doći do dostatnih količina eura su spremni platiti i veće iznose za otkup takvih eura, i zapravo dolazimo do toga da je kupovni tečaj nešto veći od srednjeg tečaja”, dodaje Čevizović.
Uglavnom je magična brojka 3000 eura, iznad tog iznosa su mjenjači spremniji dati vam i povoljniji tečaj i, logično, isplatiti više kuna.
S dvostrukom transakcijom na primjeru 1000 eura računica je ovakva:
“Dobijete 7 600 kuna, položite ih na svoj tekući račun i od 1.1. oni se automatski konvertiraju u eure u 1008,69 eura – čista zarada 8,69 eura ili nekih 65 kuna”, kazao je matematičar Toni Milun.
“To npr. znači ako se donijeli milijun eura da možete dobiti 120 tisuća kuna, što nije loš novac – to je vrijednost jednog auta”, dodaje Podobnik.
Redovi su sve dulji, građani su očito, spremni plaćati čak i 7 kuna i 85 lipa za euro, pa su onda i mjenjačnice u potražnji za eurima spremne platiti iznad srednjeg tečaja, prenosi danas.hr.
