Pojasnila je i kako to da vjetar digne krovove kuća te ruši stabla, a da se u drugom selu ne dogodi ništa. Za one koji i dalje sumnjaju u klimatske promjene kaže: ‘Ne čudi me, to je u ljudskoj prirodi’
Što se to događa ovo ljeto? Je li ljeto gotovo? I trebamo li i dalje sa strahom pratiti prognozu.
Sve će to objasniti Tanja Renko, meteorologinja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za RTL.
Kakva je prognoza za večeras i za sutra, što nas čeka dalje? Gdje će biti najgore?
Ciklona, koja je donijela naglu promjenu vremena i žestoke procese u atmosferi, utjecat će na vrijeme do četvrtka.
Noćas i sljedeća dva dana treba i dalje računati na mjestimice jače pljuskove praćene grmljavinom, može lokalno biti i olujnog vjetra, tuče, bujičnih poplava, pijavica na moru. Neće biti posvuda intenzivno, veća je vjerojatnost za to na Jadranu ali i u unutrašnjosti.
Izdana su upozorenja, preporuka je pratiti kako se upozorenja mijenjaju, a ona se osvježavaju i sukladno tome se po potrebi i razina upozorenja diže.
Maloprije se pojavila vijest da je oluja u svega minutu u Orahovici čupala krovove i stabla, a u susjednom selu ništa. Kako je moguće da pogodi jednu mikrolokaciju?
Sam olujni oblak, kad je izoliran, ne mora biti velikih horizontalnih dimenzija, a po vertikali on može biti jako visok.
Na radarskim se snimkama vidi da je olujni oblak razvio u Posavini i zaista se vrlo brzo premještao u južnoj struji prema Podravini, protutnjao je i lokalno donio jako veliku štetu.
Ali takvi oblaci, kumulonimbusi, mogu se organizirati, imati veće prostorne dimenzije pa je njihov utjecaj na puno većem prostoru.
Od 19. srpnja i one zagrebačke oluje stalno se priča o tome može li se nešto slično ponoviti, što vi kažete?
Općenito – sigurno će se nekad ponoviti. Ali vjerojatnost za to ovih dana je mala.
Onaj dan bilo je iznimno okruženje i atmosferski uvjeti pogodovali su nastanku mezoskalnog konvektivnog sustava koji se premještao od Švicarske i Italije prema Crnom moru.
Protutanjo je velikom brzinom preko sjevernih krajeva, njegove dimenzije su bile zaista velike i zato je bila velika šteta, iznimne su brzine vjetra, tuča je vila velika.
Takvo nešto, tih prostornih dimenzija i te žestine, vrlo se vjerojatno neće dogoditi ovih dana.
Ali lokalna nevremena, koja mogu donijeti i veću količinu kiše, to smo imali i danas u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji.
Valja računati da je takvo što moguće i sljedeća dva dana, pa i manji olujni sustavi koji mogu prouzročiti kratkotrajno olujan vjetar sa štetom.
Činjenica je da je ovo ljeto u meteorološkom smislu bilo neobično, da usred ljeta je bilo velikih oluja, kiše, štete… Trebamo li se na to navikavati i takav trend očekivati narednih godina?
Sve projekcije i istraživanja klimatologa upućuje na to da se povećanjem temperature atmosfere i globalnim zatopljenjem da se povećava količina vlage u prizemnom sloju atmosfere.
To sve pogoduje i nekim ekstremima i žešćim olujama.
Neće svako ljeto biti isto – neka će biti slična ovom, druga će imati možda više razdoblja bez oborina. Čula sam izraz novo normalno…
Trebamo se prilagoditi, vrijeme možda neće biti onako kakvo smo navikli. Treba pratiti meteo radare, prognoze, biti informiranje.
Dakle, postoji novo normalno?
Da, rekla bih da je to novo normalno, na neki se način educiramo. Svaki put kad se dogodi nešto, osvijestimo se, počnemo se drugačije ponašati i posljedica je to i oluja koje smo imali ovo ljeto.
Unatoč rekordima i ekstremnom vremenu, neki i dalje kažu da klimatske promjene ne postoji?
I toga mora biti.
Ne čudi vas?
Ne čudi me, to je u ljudskoj prirodi. Nećemo se svi slagati oko svega, svatko ima pravo na mišljenje.
Mislim da se treba informirati, argumentirano govoriti o nečemu. Svatko ima pravo vjerovati u nešto što je ispravno, ali se teško mogu poreći da su promjene tu i da se događaju.
Koliko je neobično da je u Švicarskoj pao snijeg, prije tjedan dana bilo ekstremno vruće i 30 stupnjeva Celzijusovih…
Prije nekoliko dana dobili smo informaciju iz Švicarske da je radiosonično mjerenje, a to balon koji puštamo u zrak kako bismo mjerili parametre po visini, pokazalo da je nulta izoterma ili visina na kojoj se nalazi temperatura od 0 stupnjeva Celzijusovih, iznad 5000 metara.
Sad se izoterma naglo spustila na oko 2000 – uvjeti za snijeg su tu.
Ali to nije normalno usred ljeta pa za i Švicarsku ili?
Pred kraj kolovoza može se to dogoditi i kod nas, kao i početkom rujna kada kod nas na Zavižanu pada snijeg.
Može se dogodili, ali je svakako zanimljivo.
Je li ljeto gotovo ili nam se vraća plus 30?
Nakon četvrtka imat ćemo nekoliko stabilnih dana, temeperature će biti primjerene za kraj kolovoza.
Bit će vrlo toplo, ponegdje čak i vruće.
Kraj je možda ljetu kao posljednjih 10 dana s toplinskim valovima, ali bit će tu još i sunčanog i toplog vreman, vjerujem da će se ljeto dati još iskoristiti, piše RTL Danas.hr.
