TONI PRUG

Video | Sociolog o inflaciji: ‘Ono što se dogodilo Britaniji moglo bi se dogoditi eurozoni u roku godinu dana’

‘Eurozona ima više prostora za ublažavanje upravo zato što je enormno velika uz određenu solidarnost država u cjelini da se postignu dogovori koji će uvesti elemente regulacija. EU sama nikad nije uspjela saznati kako promijeniti oligopolno ponašanje trgovaca hranom. Oni svugdje u nekoj mjeri kontrolirali i dogovaraju cijene, uništavaju male proizvođače. Taj problem ima cijela EU’, kazao je Prug

Nismo kupili puno više, ali smo potrošili puno više. To je inflacija. A koga najviše pogađa to je dobro proučio Toni Prug, sociolog koji se bavi ekonomijom i predaje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

S obzirom na to da smo u prosincu potrošili 20% više novaca, ali samo je 5% više računa, to znači inflacija.

“Inflacija da, samo što o njoj znamo vrlo malo. Znamo samo agregatno kako pogađa prosječno kućanstvo, a ono zapravo ne postoji ili postoji u malom broju sveukupnih kućanstva”, kazao je Prug pa dodao da se podatak razlikuje od kućanstva do kućanstva.

Nismo se, kaže, tim brojem dovoljno bavili zadnjih 30-ak godina jer je to bio period niskih inflacijskih promjena, a eksplozija podataka i mogućnosti da ih prikupljamo sada je to omogućila.

“Mikropodaci zasad sjede neiskorišteni, ali nešto se počelo događati u tom pravcu Uzmete li koliko prosječno kućanstva troše na hranu i energetiku i recimo stanovanje. Pogledate koliko su se inflacijski mijenjali hrana, stanovanje, putovanje, transport i onda kažete O.k. kućanstva koja imaju 70 posto sve te bazične stvari više ih pogađa nego one kojima su ti elementi 30 posto, a recimo 30 posto im je praznici, skijanje.

Dakle, oni koji si mogu priuštiti luksuze, ti luksuzi drugačije skaču od osnovnih potrepština. Nisu nužni i možemo ih zamijeniti. Kod siromašnijih kućanstava imamo problem što nemate luksuz zamijene proizvoda. Kad vam poskupi najjeftiniji proizvod ne možete ići niže, a marže na najjeftinije proizvode su jako niske i kad to firmama postane preskupo – oni taj proizvod izbace i onda vam je sljedeći najjeftiniji proizvod onaj skuplji. I to je veliki problem u statistikama jer je problem kako obuhvatiti individualno što je potrošačka košarica nekog kućanstva koje je u donjoj petini distribucije prihoda kao kućanstvo u cjelini. Još ovisi imate li djece, uzdržavate li neku stariju osobu. Moguće je te računice raditi, Englezi su ih počeli raditi i to kada je blogerica pisala kako se jeftino prehraniti bila šokirana kad je vidjeli 5 posto inflacije”, kazao je Prug.

Da bi takvo što mogli prevesti u naše okvire, kaže Prug, morali bi statistike u Zavodu voditi po centilima, kvintilima, po prihodovnim razredima, a prosjek bi morao postati nebitna informacija o kojoj pričamo usputno.

Dotaknuo se i Velike Britanije u kojoj je inflacija pala, a cijene ostale visoke

“Britanija je u višeslojnom problemu zbog Brexita. Suočena je s inflacijom i financijskim okladama na to da će funta padati. Ista stvar se može dogoditi i euru. Onu situaciju koju smo vidjeli kad su promijenili premijerku, takav slični set problema bi mogao zadesiti i eurozonu u sljedećih 12 do 24 mjeseci jer je moguće da će investitori targetirati eurozonu umjesto funte”, kazao je.

Na pitanje možemo li očekivati pad inflacije, odgovara:

“Eurozona ima više prostora za ublažavanje upravo zato što je enormno velika uz određenu solidarnost država u cjelini da se postignu dogovori koji će uvesti elemente regulacija. EU sama nikad nije uspjela saznati kako promijeniti oligopolno ponašanje trgovaca hranom. Oni svugdje u nekoj mjeri kontrolirali i dogovaraju cijene, uništavaju male proizvođače. Taj problem ima cijela EU.”

Potvrdio je i da je udio hrane u budžetu kućanstva enorman u Hrvatskoj.

“Među najvećima je u Europi. Definitivno se radi o setu okolnosti koje ćemo isključivo možda moći rješavati kroz Bruxelles. Van naše moći je formiranje cijena”, kazao je, prenosi danas.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari